SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (peti dio): Je li Hrvatska pripremljena za nestašicu hrane?

Opširnije...

U veljači ove godine, u sklopu 15. godišnjice postojanja Svjetske banke sjemena, na Svalbard je stigla i prva kolekcija sjemena iz Hrvatske. "Riječ je o 153 primke iz skupine žitarica i kukuruza i osam primki iz skupine povrća", naveli su u priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede, te dodali da je time ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora do 2027. godine, o kojem smo pisali u prvom nastavku. Pohranjene su ključne žitarice kao što su pšenica, ječam i kukuruz, te od povrća bob, matovilac, zelena salata i paprika.

Opširnije...

SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (ČETVRTI DIO): Utjecaj klimatskih promjena na Banku sjemena

Opširnije...

Svjetsku banku sjemena osnovala je norveška vlada, no još 1984. godine NordGen, Nordijski centar za genetske resurse, odnosno zajednička banka gena nordijskih zemalja, započeo je eksperiment s bankom sjemena u napuštenom starom rudniku na Svalbardu, koji je u međuvremenu prerastao u ideju o Svjetskoj banci sjemena. Kamen temeljac za izgradnju banke u lipnju 2006. položio je tadašnji norveški premijer, a danas glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u prisustvu svojih nordijskih kolega iz Finske, Danske, Islanda i Švedske. Svjetska zaklada za raznolikost usjeva (Global Crop Diversity Trust) međunarodna je organizacija sa sjedištem u Bonnu i odgovorna je za financiranje i polovicu godišnjih operativnih troškova, dok drugi dio pokriva norveška država, koja je platila i troškove izgradnje.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 4. DIO: Personalizirana medicina i rijetke bolesti

Opširnije...

Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, implementacija genomske medicine provodi se u genomici raka, farmakogenomici, predviđanju genomskog rizika za česte bolesti i prenatalnom testiranju na kromosomske abnormalnosti, a u ovom nastavku vidjet ćemo kako se ona primjenjuje u dijagnostici i liječenju rijetkih genetskih bolesti.

U Estoniji, s kojom smo počeli ovo istraživanje, nadležnost u sferi rijetkih bolesti uglavnom je koncentrirana na Sveučilište u Tartuu, gdje se liječnici također obučavaju, koristeći resurse tamošnje Sveučilišne bolnice. U Estoniji postoje i dva genetička centra, jedan u Tallinnu i drugi u Tartuu, koji dijagnosticiraju rijetke bolesti i kamo se upućuju pacijenti iz cijele Estonije.

Opširnije...

SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (TREĆI DIO): Život na surovom Svalbardu

Opširnije...

Svjetska banka sjemena osnovana je kako bi banke sjemena diljem svijeta mogle pohraniti sigurnosne kopije svog sjemena i na taj način osigurati da se sorte prehrambenih usjeva ne izgube u slučaju prirodnih katastrofa, klimatskih promjena, izumiranja vrsta, nuklearnog zračenja ili ratova. Nalazi se na norveškom arhipelagu Svalbardu, a njome upravlja Svjetska zaklada za raznolikost usjeva (eng. Global Crop Diversity Trust), neovisna globalna zaklada koja podržava banke sjemena diljem svijeta.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 3. DIO: Personalizirana medicina u Hrvatskoj

Opširnije...

Iako još uvijek nemamo nacionalnu biobanku, personalizirana medicina dijelom već jest implementirana u hrvatski zdravstveni sustav i to putem genskog testiranja onkoloških bolesnika prije propisivanja tzv. pametnih lijekova protiv raka i liječenja kemoterapijom. Na hrvatskim medicinskim fakultetima danas postoje i kolegiji personalizirane medicine, čiji je cilj, kako se navodi, upoznati studente sa suvremenim trendovima individualizirane medicine i farmakoterapije bazirane na genetici i genomici.

Opširnije...

SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (DRUGI DIO): Društvene banke sjemena u Hrvatskoj

Opširnije...

Osim ex situ i in situ očuvanja sjemena, koje smo spomenuli u prošlom tekstu, postoji i treći način očuvanja koji se naziva on farm. Uz Nacionalnu banku biljnih gena, u Hrvatskoj djeluje i nekoliko banaka sjemena u kojima sorte održavaju entuzijasti, vrtlari i poljoprivrednici. Jedna od njih je i Društvena banka sjemena, projekt Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih "izgubljenih" za buduće generacije.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE (2. dio): Biobanke u Hrvatskoj

Opširnije...

Nakon što je 2001. godine završio Projekt humanog genoma, Francuska, Velika Britanija i Japan također su slijedile primjer Amerike i osnovale svoje programe za ljudski genom, a kasnije su to učinile i mnoge druge zemlje. Takve nacionalne projekte koordinirala je Organizacija za ljudski genom (HUGO) koja je imala tri središta: američki u Bethesdi u Marylandu, europski u Londonu i jedan za pacifičko područje u Tokiju. Istraživači danas imaju potpuni pristup katalogu od 25 do 30 tisuća gena u raznim bazama, a i nakon završetka ovog projekta i dalje se provodi čitav niz novih projekata kao što su Cancer Genome Project, HapMap i 1000 Genomes Project.

Opširnije...

SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (prvi dio): Uvod u banke biljnih gena

Opširnije...

Klimatske promjene, ekološke katastrofe, ratovi i pojava raznih bolesti predstavljaju trenutno najveću prijetnju proizvodnji hrane. Tijekom COVID-19 krize suočili smo se sa zatvorenim tržištima, smanjenim izvozom i mogućnošću nestašice hrane, dok se u veljači prošle godine, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, pitanje strateških robnih zaliha nametnulo kao jedno od najbitnijih. Pričuve žitarica smanjuju se svake godine sve više, što povećava opasnost od gladi u siromašnijim dijelovima svijeta. Hrana je postala globalna politička tema, pa nije isključeno da će se u skoroj budućnosti voditi ratovi za hranu i vodu.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE (1): Kako je Andres Metspalu Estoniji donio svjetski primat

Opširnije...

Kada se 1990. godine u Americi počeo provoditi projekt sekvenciranja ljudskog genoma, malo tko je mogao pomisliti da će kroz 20-ak godina jedna mala europska zemlja preuzeti primat u istraživanju genoma. Estonija se u tom području s pravom smatra pionirom, što pokazuje i ambiciozan projekt biobanke gena, no to nije slučajno: izrazito su otvoreni za nove tehnologije, a relativno mali broj stanovnika od svega 1,3 milijuna pogoduje provedbi projekta na nacionalnoj razini.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 5. dio: Etička pitanje u medicinskoj genetici

Opširnije...

Posljednjih godina porastao je interes za medicinsku etiku s mnogim pitanjima i moralnim dilemama koje proizlaze iz brzog tehnološkog razvoja u medicini, te otkrićima novih mogućnosti liječenja. Etička pitanja pojavljuju se u svim granama medicine, ali medicinska genetika postavlja posebne izazove jer genetički identitet pogađa ne samo pojedinca nego i njegovu bližu i daljnju rodbinu kao i društvo u cjelini.

Opširnije...

Pet najvećih znanstvenih prevara u povijesti

Opširnije...

Kada je krajem siječnja ove godine mlada japanska znanstvenica  dr. Haruko Obokata otkrila novu metodu jednostavnog dobivanja matičnih stanica,  diljem svijeta to je pozdravljeno kao revolucija u medicini. Dr. Obokata (30)  iz Riken centra za razvojnu biologiju  i njezini suradnici spoznali su kako se matične stanice mogu brzo stvarati tako da se krvne stanice urone u kiselinu koja ima dovoljno visok pH da izazove šok, ali ne i smrt stanica. 

Opširnije...