U zagrebačkim muzejima još je davno ustanovljen veliki problem nedostatka prostora. Taj nedostatak mogao bi se riješiti izgradnjom zajedničke čuvaonice, čime bi se oslobodili veliki prostori u muzejima koji danas služe za pohranu građe, a mogli bi se iskoristiti za izlaganje. Većina muzeja naime, ne samo u Zagrebu, nego i u Hrvatskoj, u mogućnosti je pokazati samo mali dio svog fundusa, a kako se stalni postavi ne mijenjaju često, najveći dio građe koju muzeji posjeduju uopće nema priliku biti predstavljen publici.

U mnogim europskim zemljama čuvaonice otvorene javnosti postale su velike atrakcije, a jedan takav primjer je čuvaonica muzeja Boijmans Van Beuningen u Rotterdamu. Samo osam posto zbirke bilo je izloženo u zgradi muzeja; izgradnjom čuvaonice javnosti je dostupna kompletna kolekcija, a posjetitelji imaju uvid i u rad muzeja iza kulisa - konzervaciju i restauraciju predmeta.

Otvorena 2021. godine, čuvaonica ima neobičan kružni oblik i upečatljivu staklenu fasadu u kojoj se odražava zeleno okruženje zgrade te je postala jedinstven orijentir Rotterdama.

U organizaciji Umjetničkog paviljona, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla održan je panel "Umjetničke institucije u vremenu kriza: fundusi muzeja i kustoske prakse u postpotresnom razdoblju", na kojemu su sudjelovali kustosi i ravnatelji muzeja te predstavnici Grada Zagreba i Ministarstva kulture. Razgovor se vodio o aktualnim problemima - od zatvorenih muzeja do zamjenskih muzejskih čuvaonica i depoa, kao i o mogućnostima izlaganja i djelovanja u situaciji privremenog izmještanja iz matičnih zgrada.

- Od institucija je prikupljeno kolike su potrebe za čuvaonicama, te je anketa provedena u zagrebačkim muzejima pokazala da im u ovom trenutku nedostaje 18 tisuća kvadratnih metara izvan njihovih sjedišta. Grad Zagreb shvatio je da se problem depoa mora trajno i kvalitetno riješiti. Obavljeni su razgovori u Zavodu za prostorno uređenje, pa ako je potrebno ići ćemo i na promjenu GUP-a. Rok za izgradnju takvog objekta je do 2030. godine. - izvijestio je Veljko Mihalić iz Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo.

- Zajednička čuvaonica je sveti gral koji ganjamo 35 godina - kazala je Maja Kocijan, ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra. Kako smo već pisali u prvom tekstu, zajedničku čuvaonicu za zagrebačke muzeje profesor Ivo Maroević predlagao je još 1980-ih godina. Čak je spominjao i lokaciju u Medvedgradskoj ulici, na mjestu nekadašnje tvornice cipela Astra. No, ideju nisu podržali zagrebački muzealci, a ni tadašnji predstavnici gradske politike (zbog prevelikih ulaganja). Poduzeće Astra likvidirano je 2006. godine, a tvornički kompleks na Novoj Vesi postao je dijelom novoizgrađenoga Centra Kaptol. Sličnu ideju Maroević je pokušao ostvariti i u Dubrovniku, gdje su čuvaonice trebale biti izmještene izvan gradskih zidina. Prema riječima samog Maroevića, politika je tada čak i prihvatila takvo rješenje, no ne i muzealci kojima "nije bilo komotno odlaziti izvan grada".

- Čuvaonice Državnih muzeja u Pivki nalazi se 65 km od Ljubljane, čuvaonica u Pragu također nije u centru grada, već na pola puta do Ikee, no mi smo ovdje komotni i teško odlazimo preko Save ili u Petruševec. Nadam se da nećemo čekati novi potres ili kataklizmu, jer je tad najteže raditi projekte - smatra Kocijan.

Jedan od muzeja kojemu bi zajednička čuvaonica bila nasušno potrebna jest Muzej za umjetnost i obrt, koji je teško stradao u potresu te je trenutno u procesu cjelovite obnove. Pripreme za obnovu odvijale su se tijekom nekoliko mjeseci, a zaposlenici su danonoćno radili na evakuaciji muzeja i preseljenju građe i biblioteke.
- Muzej za umjetnost i obrt i prije potresa pucao je po šavovima i u stvari je profitirao od potresa, što je žalosno. U lipnju 2023. krenula je cjelovita obnova, imali smo cijeli protokol preseljenja, prihvatni centar bio je u prizemlju muzeja, a prostor u redovima i nizovima podsjećao je na Ikeu. Bio je to vrlo zahtjevan logistički poduhvat te vrlo kompleksan i odgovoran posao - kaže Iva Čukman, voditeljica Odjela restauratorskih radionica.
Za to vrijeme izložbe Muzeja za umjetnost i obrt gostovale su na drugim lokacijama ili u drugim gradovima: velika izložba reprezentativnih predmeta iz 14 zbirki godinu je dana gostovala u Muzeju Slavonije u Osijeku, grafike Marijana Detonija trenutno se nalaze u Arheološkom muzeju Istre u Puli, dok je u Klovićevim dvorima upravo otvorena izložba o djelovanju Kluba likovnih umjetnica.

Zbog konstrukcijske obnove palače Vranyczany privremeno je zatvoren i Nacionalni muzej moderne umjetnosti, čiji postav zbirke od prosinca 2022. gostuje u Providurovoj palači u Zadru. Palača Vranyczany jedna je od tih povijesnih građevina koja izvorno nije bila namijenjena za muzej, te su njezine čuvaonice neprimjerene 21. stoljeću. Prema već spomenutom istraživanju Ivone Marić, Tee Rihtar Jurić i Dunje Vranešević iz 2021. godine, tek petina muzeja ima namjenski sagrađenu čuvaonicu. Većina građe čuva se u drugim prostorijama u muzeju - na tavanima ili podrumima te je nedostupna javnosti (a ponekad i samom muzeju).

Potonje je slučaj i u primjeru Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, čija je građa trenutno izmještena u nekadašnju Tvornicu električnih žarulja na Sigečici, gdje se nalaze i privremeni uredi za zaposlenike i čuvaonice.
- Izmještanjem građe prvi put smo vidjeli stvarnu situaciju s nekim umjetninama - iskreno kaže ravnatelj Branko Franceschi i dodaje da bi voljeli zadržati lokaciju TEŽ-a jer je palača Vranyczany neadekvatna.
- Dobro smo reagirali na potres jer smo navikli improvizirati - priznaje Franceschi, koji kroz intervjue i članke u stručnim publikacijama već dugo javno podržava ideju zajedničkih čuvaonica.

Problem s nedostatkom prostora više nema Hrvatski prirodoslovni muzej, koji je krajem 2020. dobio novu, modernu čuvaonicu u Novom Petruševcu, uređenu prema recentnim muzejskim standardima i prilagođenu osjetljivoj građi o kojoj muzej skrbi, a nedavno je završena obnova i sjedišta muzeja na Gornjem gradu, palače Amadeo.

- Prirodoslovni muzej već je 2012. imao idejno rješenje novog stalnog postava, a 2018. bili su spremni svi projekti. Preduvjet je bio izmještanje građe, koja broji dva milijuna predmeta i 119 zbirki. Do izgradnje novih čuvaonica u Petruševcu dio građe bio je smješten na Velesajmu, dio u Blatu, a osim građe preseljeni su i zaposlenici, te je njih 30 dobilo privremeno radno mjestu u čuvaonicama, dok je Grad Zagreb osigurao i smještaj onih zaposlenika koji nisu u Petruševcu - istaknula je ravnateljica Tatjana Vlahović.

Ostali muzeji trenutno koriste privremene čuvaonice za smještaj dijela svoje građe: Muzej za umjetnost i obrt za građu koja ne traži posebne uvjete čuvanja koristi vojno skladište u Svetoj Nedjelji, dok je Muzej Prigorja dodatni prostor za pohranu građe dobio u sklopu Kulturnog centra Novi Jelkovec. Tehnički muzej Nikola Tesla u prostorima nedovršene bolnice u Blatu čuva veće predmete koji nisu prošli preventivnu zaštitu građe, dok se u ZET-ovoj garaži čuva i održava muzejski tramvaj. Franceschi smatra kako problem s nedostatkom prostora nije specifičnost samo muzeja, već ga imaju i knjižnice i druge kulturne institucije, a Mihalić je dodao kako su u novoj zajedničkoj čuvaonici predviđeni i kvadrati za čuvanje kazališne scenografije.

Još jedno od pitanja o kojem se raspravljalo na panelu bilo je ono u vezi zapošljavanja - zagrebačkim muzejima nedostaje prostora, ali i djelatnika. S većim brojem kvadrata neminovno raste i potreba za većim brojem zaposlenih, a posebno je istaknuto kako u muzejima treba zapošljavati i muzeologe, a ne samo kustose i dokumentariste. Saznali smo i da mnogi muzeji uopće nemaju zaposlene restauratore, dok Tehnički muzej Nikola Tesla jedini od muzeja ima stalno zaposlene vatrogasce.
- U novom Prirodoslovnom muzeju imat ćemo 156 ekrana, što znači da su nam potrebni i ljudi za održavanje tih ekrana. Nedostaju nam kadrovi: strojari, tehničari, tehnička služba, prodavači, nemamo čuvara, po svakom odjelu treba nam tri vodiča... u ovom trenutku potrebno nam je 12 novih radnih mjesta, no kako dobiti informatičara za taj koeficijent? - pita se ravnateljica Vlahović.

- Društva su bogata zato što ulažu u muzeje jer to je odlična investicija, a ne obratno - sažeo je zaključke panela Branko Franceschi.

 

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti