Na ovim prostorima destruktivna mržnja u uništavanju spomenika, posebno sakralne baštine, traje već tisućljećima, i sastavnim je dijelom kulture zla i mržnje. Na poseban način ta se mržnja iskazala u 20. i 21. stoljeću.

Destruktivna mržnja u uništavanju spomenika
Destruktivna mržnja u uništavanju spomenika
Koji su uzroci, dosezi i posljedice sustavnog uništavanja spomenika kulture, posebno sakralne baštine, katoličkih i pravoslavnih crkava, samostana i manastira, ratnih 90-tih, na području cijele Hrvatske? Koji su rezultati njihove obnove? Što se događalo s vrijednim spomenicima židovske arhitekture, kulturne baštine i tradicije? Što je srušeno, što je sačuvano, a što obnovljeno od islamske arhitekture i umjetnosti u Hrvatskoj? Kako se destruktivna mržnja iskazivala u uništavanju spomenika nastalih u vrijeme socijalizma, posebno onih u spomen narodnooslobodilačke borbe? Što se događa danas i doprinosi li proizvodnja spomenika nastanku, oblikovanju i širenju novog vala mržnje?

O tim će se temama govoriti na osmoj tribini iz ciklusa Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust pod nazivom Destruktivna mržnja u uništavanju spomenika kulture, spomeničke baštine, sakralne baštine i cijelih gradova, koja će se održati u ponedjeljak, 6. svibnja u 19 sati u multimedijalnoj dvorani Oris Kuće arhitekture, Kralja Držislava 3 u Zagrebu. Govorit će istaknuti stručnjaci: Miljenko Domijan, povjesničar umjetnosti i konzervator, dr. sc. Zlatko Karač, profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Sanja Horvatinčić, povjesničarka umjetnosti. Moderator tribine je Antonio Grgić, arhitekt i slobodni umjetnik iz Koprivnice koji u svojem djelovanju koristi urbani prostor kao umjetnički medij.