U slikarskom ili kiparskom djelu ponekad je granica između patriotizma i nacionalizma vrlo tanka, što otkriva mogućnosti izravne zlouporabe i manipulacije likovnosti u političke, ideološke i propagandne svrhe. Kako se emocije, posebno one negativne, poput mržnje i nasilja, netolerancije i agresije, prenose putem likovnog izričaja? Kako se mržnja i govor mržnje izražava kroz karikaturu, političke plakate i dizajnerska rješenja, gdje su granice dobrog ukusa i slobode govora, što se poručuje grafitima, intervencijama na javnim skulpturama?

Ulaz na ovu zanimljivu i važnu tribinu je slobodan
Ulaz na ovu zanimljivu i važnu tribinu je slobodan
Na ta će pitanja na sedmoj tribini iz ciklusa Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, 27. ožujka 2019. (srijeda), u 19 sati u Muzeju za umjetnost i obrt, u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 10, pod nazivom Mržnja i likovni izričaj govorit će ugledna imena likovne scene: dr. sc. Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Dimitrije Popović, akademski slikar i književnik, Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti, viša kustosica u Atelijeru Meštrović u Zagrebu te Dejan Kršić, povjesničar umjetnosti, grafički dizajner i profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Moderatorica tribine je Iva Körbler, povjesničarka umjetnosti, neovisna kustosica i urednica. Na tribini će sudjelovati i svojim ilustracijama doprinijeti raspravi slikarica Tisja Kljaković Braić, karikaturist Nik Titanik i slikar Miron Milić.

Tribina pokreće zanimljivu i intrigantnu temu, jer je u likovnom izričaju teško prepoznati koje teme izravno i izrazito potiču ili veličaju mržnju, nasilje, netrpeljivost, agresiju, a koje na mržnju upozoravaju ili je osuđuju. Nizom odabranih primjera pokazat će se kako se takva praksa prelamala na likovnom izričaju od antičke mitologije, biblijskih tema i renesanse do suvremene epohe i moderne umjetnosti. Ulaz je slobodan.