MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (2. dio): Opasnost glavni mamac za dolazak u Černobil

Opširnije...

Primjeri mračnog turizma su brojni: od povijesnih lokaliteta na kojima su se vodile bitke Drugog svjetskog rata, preko bunkera i napuštenih vojnih objekata, pa sve do mjesta na kojima se dogodila neka prirodna ili ljudska katastrofa. Od konkretnih destinacija nabrojat ćemo samo neke: Ground Zero u New Yorku, šuma Aokigahara u Japanu, poznata i kao šuma samoubojica, Polja smrti u Kambodži, ture koje posjetitelje vode na mjesta zločina Charlesa Mansona... popis je dugačak. Ruševine Pompeja jedna su od najstarijih destinacija mračnog turizma, dok je jedna od najnovijih atrakcija olupina broda Costa Concordia, uništenog u najpoznatijoj pomorskoj nesreći nakon Titanika. Dobar primjer edukacijskog mračnog turizma je Muzej okupacije u Tallinnu: nije tako djelovao na prvu, ali na kraju se pokazao genijalnim interaktivnim iskustvom o razdobljima povijesti koje bi većina Estonaca najradije zaboravila. Zatim su tu i groblja, koja osim komemorativnog imaju i povijesni, kulturni i umjetnički značaj, te mjesta genocida, poput koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, simbola holokausta iz Drugog svjetskog rata, a danas jedne od najmasovnije posjećenih mračnih destinacija na svijetu.

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (1. dio): Kako je, zašto i gdje sve počelo

Opširnije...

Ljeto 2006. godine provela sam u Pragu na novinarskom seminaru u organizaciji neprofitne udruge Transitions Online. Vrućine su bile dotad nezapamćene, srpanj 2006. bio je najtopliji mjesec u Češkoj otkad postoje mjerenja, a toplinski val koji je trajao 33 dana bio je ujedno i najduži koji je pogodio Prag od 1775. godine. Tog proljeća u Europi su se događale i katastrofalne poplave, slične onima koje su nedavno zahvatile Njemačku i Belgiju, a tada su najgore prošli gradovi uz rijeku Labu koja se zbog topljenja snijega i dugotrajne kiše izlila iz korita, a njezin vodostaj bio je najviši još od 1940. godine. Osim u Njemačkoj, Laba i njena porječja najviše štete napravile su u području sjeverozapadno od Praga: mnoga mjesta uz rijeku bila su evakuirana, a u poplavama je smrtno stradalo nekoliko ljudi.

Opširnije...

„Treba mi Moje mjesto pod suncem“: Objavljen spot za kampanju koja se bori za djetinjstva jednakih šansi

Opširnije...

U sklopu nacionalne donatorske kampanje „Moje mjesto pod suncem“, s kojom se do kraja godine želi prikupiti 1.2 milijuna kuna za potpunu adaptaciju i opremanje solidarnog centra „Moje mjesto pod suncem“, namijenjenog za sustavni rad sa socijalno isključenom djecom i njihovim obiteljima u Rijeci, ovih dana objavljen je video spot u kojemu podršku kampanji izražavaju mnogi poznati.

Opširnije...

IZLOŽBA U SKLOPU FESTIVALA TOLERANCIJE: Lica izbjeglica postavljena na zagrebačkim trgovima

Opširnije...

U sklopu izložbe Oni / They (7. - 15. travnja) na četiri zagrebačka trga postavljeni su portreti četvero izbjeglica s potpisima poznatih hrvatskih fotografa

Sirijcu Toniju upravo je 1. travnja treća godišnjica dolaska u Hrvatsku. Ovdje je sad sretan, nastoji se iz svoje struke agronoma prekvalificirati za kuhara i već radi kao prevoditelj u Isusovačkoj službi za izbjeglice. Do Europe je stigao vrlo rizičnom plovidbom brodom dugim osam metara na kojem je bilo nagurano čak 40-ak ljudi, a to nikad nije detaljno ispričao svojim roditeljima koji su ostali u Siriji.

Opširnije...

Deseta tribina ciklusa "Zašto se mrzimo?": Obiteljsko nasljeđe mržnje i oprosta

Opširnije...

Može li se čovjek unatoč bolnom obiteljskom naslijeđu othrvati osjećaju mržnje, bila je tema desete tribine iz ciklusa Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust održanoj u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Svoja svjedočanstva iznijele su javne ličnosti koji su trpjeli zbog naslijeđa svojih predaka.

Opširnije...

Mržnja i likovni izričaj tema je sedme tribine iz ciklusa Zašto se mrzimo?

Opširnije...

U slikarskom ili kiparskom djelu ponekad je granica između patriotizma i nacionalizma vrlo tanka, što otkriva mogućnosti izravne zlouporabe i manipulacije likovnosti u političke, ideološke i propagandne svrhe. Kako se emocije, posebno one negativne, poput mržnje i nasilja, netolerancije i agresije, prenose putem likovnog izričaja? Kako se mržnja i govor mržnje izražava kroz karikaturu, političke plakate i dizajnerska rješenja, gdje su granice dobrog ukusa i slobode govora, što se poručuje grafitima, intervencijama na javnim skulpturama?

Opširnije...

Dunav u kinu Europa časti Zagreb sjajnom hranom, vinima i glazbom

Opširnije...

Pokaži mi gdje Dunav ljubi nebo, kaže popularna pjesma, no ta rijeka ima puno više za ponuditi osim krasnog pogleda. Kako bi se približile sve njezine blagodati, u zagrebačkom kinu Europa u utorak, 12. ožujka, u sklopu Festivala Dunava bit će predstavljena hrana, vina, turistički i kulturni proizvodi, manifestacije Slavonije i Baranje te Vojvodine.

Opširnije...

Deveta tribina ciklusa "Zašto se mrzimo?": Konzumiranje površnih poruka izaziva porast mržnje

Opširnije...

Emocija koja izaziva gnjev može razarati, no nalazimo li mržnju i u književnosti? Odgovori na to pitanje tražili su se na devetoj tribini "Zašto se mrzimo?" u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, koja je pod nazivom "Mržnja u književnosti" održana u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Opširnije...

RAZGOVOR, MILE KEKIN, UOČI TRIBINE "GLAZBA MRŽNJE": Muči me izjednačavanje dobra i zla pa o tome pjevam

Opširnije...

Što je glazba mržnje izražena kroz sve glazbene pravce, kako je nastala, tko ju je stvorio, tko je i zašto izvodi, teme su šeste tribine iz ciklusa Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust. Pod nazivom Glazba mržnje održat će se u četvrtak, 21. veljače u 19 sati u Muzičkoj akademiji (dvorana Bersa), Trg Republike Hrvatske 12, u Zagrebu. Na tribini će govoriti: Mladen Tarbuk, dirigent i skladatelj, dr. sc. Mojca Piškor, etnomuzikologinja, te glazbenici Saša Antić i Mile Kekin, a moderator je Dubravko Jagatić, glazbeni kritičar i novinar. Na javnoj tribini neće se samo govoriti o glazbi mržnje, nego će glazbene ilustracije izvoditi: Mate Matišić, skladatelj i dramski pisac, Kvartet Tuba XL, Mile Kekin, Ljubomir Puškarić, prvak Opere HNK u Zagrebu, Le Zbor, TBF i Sedam saksofona Muzičke akademije.

Opširnije...