MUZEJSKE ČUVAONICE - KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE? (Drugi dio): Arhitektura muzeja

Opširnije...

Prema procjenama Svjetske banke, ukupna šteta od potresa u Zagrebu i okolici iznosila je 11,6 milijardi eura. U potresu su oštećeni i mnogi zagrebački muzeji, a većina ih je trenutno u procesu obnove i zatvoreni su za javnost: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Muzej Mimara, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski školski muzej, Umjetnički paviljon, Gliptoteka HAZU, Atelijer Meštrović, kao i neke galerije i zbirke. Otvaranje Hrvatskog prirodoslovnog muzeja najavljeno je za kraj rujna, dok je obnova završila za Muzej grada Zagreba, Etnografski muzej, Muzej Prigorja u Sesvetama i Arheološki muzej koji rade u punom kapacitetu. Rok za obnovu svih muzeja je 30. lipanj 2026. godine.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE (1. DIO): Uvod i povijesni razvoj ideje o muzejskim čuvaonicama

Opširnije...

Zagrebački potres iz 2020. godine teško je oštetio brojne zagrebačke muzeje, od kojih su mnogi trenutno u fazi obnove i zatvoreni su za korisnike. Većina muzeja morala je stoga privremeno izmjestiti svoje zbirke, što je bio vrlo zahtjevan logistički posao, te se pitanje muzejskih čuvaonica još jednom pokazalo i više nego aktualnim. Dijelovi fundusa zagrebačkih muzeja trenutno se nalaze u skupim, iznajmljenim spremištima u Jastrebarskom i Kerestincu. Krajem 2020. u Novom Petruševcu izgrađena je čuvaonica kojom se koristi Hrvatski prirodoslovni muzej, a u svibnju ove godine otvorena je i čuvaonica Etnografskog muzeja u prostoru nekadašnje Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj, no potrebe svih zagrebačkih muzeja za daleko su veće.

Opširnije...

RURALNI TURIZAM: Turisti ne nose nužno spas, ali mogu barem usporiti propast ruralnih područja

Opširnije...

Selo Gradište nedaleko od Županje jedno je od onih tipičnih slavonskih ušorenih sela, u kojem imate osjećaj da vrijeme protječe nešto sporije nego inače, no zadnjih je godina popularna turistička destinacija, prije svega zahvaljujući ruralnom turizmu. Jedna od prvih koja je počela ulagati u turizam u tom kraju bila je Marica Jovanovac, vlasnica ruralne kuće Snašini kućari, smještene na glavnoj cesti kojom se iz Vinkovaca stiže u Gradište. Već i sam prolaz kroz vrt melem je za oči: stari bunar, panjevi u obliku stolića, ukrasne tikvice i posvuda cvijeće. S desne strane pruža se dugačak trijem, s kojega se ulazi u sobe, odnosno kućare. Nekada su, priča nam vlasnica, u Slavoniji postojale kućne zadruge, a obuhvaćale su nekoliko obitelji koje su zajedno živjele i obrađivale zemlju.

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (3. dio): Obilasci Auschwitza između komemoracije i zabave

Opširnije...

Diljem Europe ljudi nastoje očuvati sjećanje na Drugi svjetski rat i njegove strahote, kako se nikada više ne bi ponovile. Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, koji je s vremenom postao simbol genocida, terora i holokausta, danas je jedno od najpopularnijih mjesta mračnog turizma, ali i najveća poljska turistička destinacija koju je u predpandemijskoj 2019. godini posjetilo 2,3 milijuna ljudi. Turisti koji posjećuju ovo područje trebali bi se, kako stoji i u pravilima Memorijalnog centra, ponašati dostojanstveno i s poštovanjem te biti primjereno odjeveni, no to nije baš uvijek slučaj.

Opširnije...

Online tribina Zabranjene i slobodne ljubavi: Je li život bez ljubavi najteži ljubavni brodolom?

Opširnije...

Postoje li danas zabranjene ljubavi, kako se manifestiraju, za kakve se tradicijske ili svjetonazorske obrasce vežu? Što danas mislimo ili živimo pod slobodnom ljubavi i u kakvom su odnosu sloboda izbora partnerstva s društvenom i političkom emancipacijom? Mijenjaju li se društvene percepcije istospolnih ljubavi ili se ispod novih zakonodavnih oblika i dalje kriju stare društvene osude, predrasude i diskriminacije?

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (2. dio): Opasnost glavni mamac za dolazak u Černobil

Opširnije...

Primjeri mračnog turizma su brojni: od povijesnih lokaliteta na kojima su se vodile bitke Drugog svjetskog rata, preko bunkera i napuštenih vojnih objekata, pa sve do mjesta na kojima se dogodila neka prirodna ili ljudska katastrofa. Od konkretnih destinacija nabrojat ćemo samo neke: Ground Zero u New Yorku, šuma Aokigahara u Japanu, poznata i kao šuma samoubojica, Polja smrti u Kambodži, ture koje posjetitelje vode na mjesta zločina Charlesa Mansona... popis je dugačak. Ruševine Pompeja jedna su od najstarijih destinacija mračnog turizma, dok je jedna od najnovijih atrakcija olupina broda Costa Concordia, uništenog u najpoznatijoj pomorskoj nesreći nakon Titanika. Dobar primjer edukacijskog mračnog turizma je Muzej okupacije u Tallinnu: nije tako djelovao na prvu, ali na kraju se pokazao genijalnim interaktivnim iskustvom o razdobljima povijesti koje bi većina Estonaca najradije zaboravila. Zatim su tu i groblja, koja osim komemorativnog imaju i povijesni, kulturni i umjetnički značaj, te mjesta genocida, poput koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, simbola holokausta iz Drugog svjetskog rata, a danas jedne od najmasovnije posjećenih mračnih destinacija na svijetu.

Opširnije...

Seminar o prikazivanju holokausta u školama i medijima: Etički je imperativ održavati memoriju o holokaustu

Opširnije...

U organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust održan je iznimno sadržajan seminar o etičnosti i kulturnom pluralizmu u hrvatskom obrazovnom sustavu i medijskom prostoru u prikazivanju holokausta.

„Učenje i raspravljanje o etičnosti, kulturnom pluralizmu, ogromnim ljudskim stradanjima, dostojanstvu i ljudskim pravima unutar hrvatskog obrazovnog sustava te u medijskom prostoru mora snažiti demokratske vrijednosti suvremenog hrvatskog društva. Stoga trebamo pronaći određene tehnike kako bismo dostigli takvo stanje.“ Ova su se upozorenja mogla čuti na edukacijskom seminaru „Etičnost i kulturni pluralizam u hrvatskom obrazovnom sustavu i hrvatskom medijskom prostoru u prikazivanju holokausta i stradanja” u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (1. dio): Kako je, zašto i gdje sve počelo

Opširnije...

Ljeto 2006. godine provela sam u Pragu na novinarskom seminaru u organizaciji neprofitne udruge Transitions Online. Vrućine su bile dotad nezapamćene, srpanj 2006. bio je najtopliji mjesec u Češkoj otkad postoje mjerenja, a toplinski val koji je trajao 33 dana bio je ujedno i najduži koji je pogodio Prag od 1775. godine. Tog proljeća u Europi su se događale i katastrofalne poplave, slične onima koje su nedavno zahvatile Njemačku i Belgiju, a tada su najgore prošli gradovi uz rijeku Labu koja se zbog topljenja snijega i dugotrajne kiše izlila iz korita, a njezin vodostaj bio je najviši još od 1940. godine. Osim u Njemačkoj, Laba i njena porječja najviše štete napravile su u području sjeverozapadno od Praga: mnoga mjesta uz rijeku bila su evakuirana, a u poplavama je smrtno stradalo nekoliko ljudi.

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (5. dio): Goli otok, zapušteni simbol represivnog sustava i vremena

Opširnije...

Goli otok bio je jugoslavenska javna tajna za čije su postojanje svi znali i o kojoj se tih godina nije puno pričalo, no duboko je urezan u kolektivnu memoriju naroda bivše države. Nenaseljen, surova krajolika i vječito na udaru bure, otok je bio savršeno mjesto za izolaciju te je od 1949. godine služio kao logor za političke zatvorenike, protivnike režima i sljedbenike Staljina i staljinizma. Osuđenici su bili izloženi tjelesnom i psihičkom mučenju i prisiljavani na težak fizički rad u kamenolomu i drugim pogonima. Sve do dolaska prvih kažnjenika na otoku su pasle ovce, a na njemu su se nalazili i ostaci logora u kojem je austrougarska vojska držala zarobljene ruske vojnike za vrijeme Prvog svjetskog rata. Do 1949. otok je bio bez vegetacije, a kažnjenici su na njemu zasadili drveće koje je i danas tamo.

Opširnije...

„Treba mi Moje mjesto pod suncem“: Objavljen spot za kampanju koja se bori za djetinjstva jednakih šansi

Opširnije...

U sklopu nacionalne donatorske kampanje „Moje mjesto pod suncem“, s kojom se do kraja godine želi prikupiti 1.2 milijuna kuna za potpunu adaptaciju i opremanje solidarnog centra „Moje mjesto pod suncem“, namijenjenog za sustavni rad sa socijalno isključenom djecom i njihovim obiteljima u Rijeci, ovih dana objavljen je video spot u kojemu podršku kampanji izražavaju mnogi poznati.

Opširnije...