Mržnja i likovni izričaj tema je sedme tribine iz ciklusa Zašto se mrzimo?

Opširnije...

U slikarskom ili kiparskom djelu ponekad je granica između patriotizma i nacionalizma vrlo tanka, što otkriva mogućnosti izravne zlouporabe i manipulacije likovnosti u političke, ideološke i propagandne svrhe. Kako se emocije, posebno one negativne, poput mržnje i nasilja, netolerancije i agresije, prenose putem likovnog izričaja? Kako se mržnja i govor mržnje izražava kroz karikaturu, političke plakate i dizajnerska rješenja, gdje su granice dobrog ukusa i slobode govora, što se poručuje grafitima, intervencijama na javnim skulpturama?

Opširnije...

Dunav u kinu Europa časti Zagreb sjajnom hranom, vinima i glazbom

Opširnije...

Pokaži mi gdje Dunav ljubi nebo, kaže popularna pjesma, no ta rijeka ima puno više za ponuditi osim krasnog pogleda. Kako bi se približile sve njezine blagodati, u zagrebačkom kinu Europa u utorak, 12. ožujka, u sklopu Festivala Dunava bit će predstavljena hrana, vina, turistički i kulturni proizvodi, manifestacije Slavonije i Baranje te Vojvodine.

Opširnije...

ZORAN ČUTURA: Kako je i zašto propala hrvatska košarka i zašto sam uvjeren da se ne može oporaviti

Opširnije...
Osvajač olimpijske medalje i europski klupski prvak s Cibonom Zoran Čutura, piše o tužnoj i temeljitoj propasti sporta što je u njegovo vrijeme bio sinonim za uspjeh

Iskreno, nisam mislio da ću ikada više išta napisati o košarci, barem o hrvatskoj – domaćoj – košarci. Izgubio sam sve plaćene poslove vezane uz pisanje o košarci, prestao sam je temeljito pratiti, ušao sam u životnu fazu liječenja od košarke s naznakama brzog izlječenja.

Prepoznajući na samome sebi sindrome prisutne kod frendova – doduše, u njihovom su se slučaju ti sindromi javili davnih dana, govorim o desetljećima kad kažem 'davnih' – koji su se nekada košarkom bavili, voljeli je i pratili, pa su odustali. No, netom se vratih s placa, središta društvenog života na Jarunu, barem danju, gdje su me ljudi ponovo povlačili za rukav 'gospon Čutura, pa kaj se to s našom košarkom događa, skroz je propala…'.

Opširnije...

RAZGOVOR, MILE KEKIN, UOČI TRIBINE "GLAZBA MRŽNJE": Muči me izjednačavanje dobra i zla pa o tome pjevam

Opširnije...

Što je glazba mržnje izražena kroz sve glazbene pravce, kako je nastala, tko ju je stvorio, tko je i zašto izvodi, teme su šeste tribine iz ciklusa Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust. Pod nazivom Glazba mržnje održat će se u četvrtak, 21. veljače u 19 sati u Muzičkoj akademiji (dvorana Bersa), Trg Republike Hrvatske 12, u Zagrebu. Na tribini će govoriti: Mladen Tarbuk, dirigent i skladatelj, dr. sc. Mojca Piškor, etnomuzikologinja, te glazbenici Saša Antić i Mile Kekin, a moderator je Dubravko Jagatić, glazbeni kritičar i novinar. Na javnoj tribini neće se samo govoriti o glazbi mržnje, nego će glazbene ilustracije izvoditi: Mate Matišić, skladatelj i dramski pisac, Kvartet Tuba XL, Mile Kekin, Ljubomir Puškarić, prvak Opere HNK u Zagrebu, Le Zbor, TBF i Sedam saksofona Muzičke akademije.

Opširnije...

"DOPPELPASS MIT RUSSLAND": Njemački drugačiji vodič kroz rusku nogometnu kulturu i običaje

Opširnije...

Nekoliko dana prije početka Svjetskog nogometnog prvenstva, koje se od 14. lipnja do 15. srpnja održava u Rusiji, u ruke mi je dopala knjiga "Doppelpass mit Russland", s podnaslovom "Malo drugačiji vodič kroz rusku nogometnu kulturu", koju su zajednički objavili novinarska mreža n-ost sa sjedištem u Berlinu i projekt Fankurve Ost - Fussball und Gesellschaft, a urednički je potpisuju novinari Moritz Gathmann i Ingo Petz.

U ovoj knjizi nećete naći priče o momčadima, utakmicama, preporuke za hotele i savjete o putovanju u Rusiju. No, ako umjesto toga želite saznati koga se na ruskim stadionima naziva kuzmičem, što je to korobka, zašto se u provinciji grade ogromni stadioni i koji je sport u Rusiji popularniji od nogometa, onda je ovo tekst za vas. Objašnjen je i politički kontekst uključujući i to zašto Putina, unatoč ograničavanju demokratskih i medijskih sloboda, problematičnog stanja ljudskih prava i kontrole nad dooslovno svime što postoji, podržava čak 80 posto Rusa.

Opširnije...

SAŠA ANTIĆ, UOČI TRIBINE „GLAZBA MRŽNJE“: Uvijek postoje dežurni krivci prema kojima se kanalizira mržnja

Opširnije...

Svojim provokativnim tekstovima bez zazora secira društvene anomalije. Kao tekstopisac ima posebnu ulogu u TBF-u, jednom od rijetkih bendova koji pune dvorane i ne libe se istodobno pokazati stav. Saša Antić rado upozorava i na porast netolerancije i mržnje u društvu te bez ustručavanja ukazuje na krivce za takvu situaciju.

Opširnije...

SKANDAL TRESE ORBANOVU VLADU: Jesu li članovi mađarske vlade ukrali milijarde eura iz europskih fondova?

Opširnije...

Desni mađarski list Magyar Nemzet pred nekoliko je dana objavio bombastičnu priču o navodnoj aferi mađarske vlade teškoj oko 3-4 milijarde eura. Spomenuti je iznos službeno uzet iz EU fondova, a sumnja se da su ga članovi Orbanove vlade kroz posljednjih nekoliko godina prebacivali na tajne račune u inozemstvu, točnije u arapske i azijske banke. Američki je FBI, navodi se u članku, o aferi ispitao jednog mađarskog državljanina koji je nakon danog iskaza zbog potencijalne ugroze stavljen u program zaštite svjedoka. Prema pisanju Magyar Nemzeta, mađarske su vlasti ubrzo kontaktirane od strane FBI-a, ali nisu pokazale interes za pokretanjem istrage, odnosno slanjem svojih ljudi u Sjedinjene Države kako bi ispitali navodnog sudionika afere o njegovim saznanjima.

Opširnije...

5. TRIBINA IZ CIKLUSA „ZAŠTO SE MRZIMO“: Mržnja je niska pobuda koju treba sankcionirati

Opširnije...

Sloboda se sastoji u tome da svatko može činiti ono što nije na štetu drugima. Kad se određeno djelo počini iz mržnje, riječ je o osobito niskoj pobudi te aktu dubokog, čak bolesnog neprijateljstva prema nekome zbog njegove različitosti. Predrasude prema cijeloj populaciji ili čitavoj grupi ljudi dokidaju bit ideje jednakosti. Ove su se teze mogle čuti na tribini Tretman mržnje u pravosudnoj praksi, petoj iz ciklusa Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, koja je održana sinoć u zagrebačkom Kulturno informativnom centru. O tome su govorili Rajko Mlinarić, sudac Ustavnog suda, Ileana Vinja, sutkinja Vrhovnog suda te odvjetnica Vesna Alaburić, a moderirala je Ana Raić Knežević, novinarka Telegrama.

Opširnije...

Švicarski sound and art umjetnik Zimoun u travnju izlaže u zagrebačkom Pogonu Jedinstvo

Opširnije...

Švicarskog umjetnika Zimouna smatra se jednim od najvećih imena na suvremenoj svjetskoj sound art sceni. Svoj rad prvi put predstavlja u Hrvatskoj u velikoj dvorani zagrebačkog Pogona Jedinstvo, gdje će tijekom dva tjedna, od 14. do 27. travnja, biti izložena njegova nova kinetička zvučna instalacija dizajnirana i producirana upravo za Pogon.

Opširnije...

BREXIT OČIMA INSAJDERICE: Sve što treba znati o britanskom kompliciranju oko odlaska iz EU i šest opcija raspleta drame

Opširnije...

Onda?
Niš' ne kužim, kaj se zbiva?
Je l' će bit' tog Brexita ili ne?
Što hoće/šize ti Britanci?
Daj mi objasni...

Da sam u stanju odgovoriti na ijedno od gornjih pitanja bila bih proročica s dobro uhodanim biznisom, jedrilicom te nekoliko nekretnina po svjetskim metropolama i na najmanje dva hrvatska otoka. Ovako radim previše noćnih, nezdravo živim i napeto čekam utorak. Tog 11. prosinca bi donji dom britanskog parlamenta, House of Commons, trebao glasati o predloženom sporazumu kojega je iz Brussela donijela premijerka Theresa May, a 25. studenog potvrdila Europska unija.

Kondicional u prethodnoj rečenici sigurno ste primjetili. U situaciji smo u kojoj ako propustite početak vijesti samo jednog punog sata - više niste dovoljno informirani da imate činjenicama podebljano mišljenje. Iskreno, dok pročitate ovaj tekst on vjerojatno više neće biti niti stopostotno potpun niti sasvim točan. Zato krenimo s onim što definitivno znamo.

Opširnije...

ČEŠKA OČIMA INSAJDERA: Kako su Česi od dobrodušnog, duhovitog i kulturnog naroda dogurali do populista i rasista

Opširnije...

Prije nekoliko dana Europu je šokirala vijest o ubojstvu mladog slovačkog novinara Jana Kuciaka i njegove prijateljice Martine Kušnirove. Kuciak je radio kao istraživački novinar na portalu aktualne.sk, a posljednja priča koju je istraživao i zbog koje je možda ubijen, tiče se veza talijanske Ndranghete s vrhom političke elite u Bratislavi. U nedovršenom tekstu Kuciak je razotkrio krađu golemih sredstava iz EU fondova u čemu su uz talijansku mafiju navodno sudjelovali i najbliži suradnici slovačkog premijera Roberta Fica, Maria Troškova, biša missica i osobna Ficova asistentica, (svojevremeno zaposlena kod Antonia Vadale, glavnog osumnjičenog u ovom slučaju), te Vilama Jasana, bivšeg parlamentarnog poslanika, a danas tajnika Državnog vijeća za sigurnost.Troškova i Jasan odstupili su s funkcija za vrijeme istrage, a oboje kategorički odbijaju bilo kakvu povezanost kako s atentatom, tako i sa sumnjama iz Kuciakovog teksta.

Cijeli je slučaj dodatno zakompliciran sugestijom Kuciakovih kolega da se mladi novinar uz talijansku mafiju i njihove lokalne suradnike dotakao jednako opasnog protivnika, onoga što se u češkom i slovačkom novinarskom slengu naziva justične, tj. “pravosudne mafije”. Riječ je o širokoj personalnoj mreži koja spaja ovdašnje političare, organizirani kriminal, niže sudove te najviše komore državnog pravosudnog sustava. Sudski se slučajevi rješavaju po nalogu “odozgo” ili ih se prešutno stornira, papiri se gube po birokratskim ladicama, dokumenti misterizno nestaju iz arhiva, svjedoci odustaju ili neshvatljivo mijenjaju iskaze, prava kafkijanska paučina u kojoj se vrti ogromna para, a pravna država dovodi u pitanje.

Opširnije...