BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 4. DIO: Personalizirana medicina i rijetke bolesti

Opširnije...

Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, implementacija genomske medicine provodi se u genomici raka, farmakogenomici, predviđanju genomskog rizika za česte bolesti i prenatalnom testiranju na kromosomske abnormalnosti, a u ovom nastavku vidjet ćemo kako se ona primjenjuje u dijagnostici i liječenju rijetkih genetskih bolesti.

U Estoniji, s kojom smo počeli ovo istraživanje, nadležnost u sferi rijetkih bolesti uglavnom je koncentrirana na Sveučilište u Tartuu, gdje se liječnici također obučavaju, koristeći resurse tamošnje Sveučilišne bolnice. U Estoniji postoje i dva genetička centra, jedan u Tallinnu i drugi u Tartuu, koji dijagnosticiraju rijetke bolesti i kamo se upućuju pacijenti iz cijele Estonije.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 3. DIO: Personalizirana medicina u Hrvatskoj

Opširnije...

Iako još uvijek nemamo nacionalnu biobanku, personalizirana medicina dijelom već jest implementirana u hrvatski zdravstveni sustav i to putem genskog testiranja onkoloških bolesnika prije propisivanja tzv. pametnih lijekova protiv raka i liječenja kemoterapijom. Na hrvatskim medicinskim fakultetima danas postoje i kolegiji personalizirane medicine, čiji je cilj, kako se navodi, upoznati studente sa suvremenim trendovima individualizirane medicine i farmakoterapije bazirane na genetici i genomici.

Opširnije...

Seminar o prikazivanju holokausta u školama i medijima: Etički je imperativ održavati memoriju o holokaustu

Opširnije...

U organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust održan je iznimno sadržajan seminar o etičnosti i kulturnom pluralizmu u hrvatskom obrazovnom sustavu i medijskom prostoru u prikazivanju holokausta.

„Učenje i raspravljanje o etičnosti, kulturnom pluralizmu, ogromnim ljudskim stradanjima, dostojanstvu i ljudskim pravima unutar hrvatskog obrazovnog sustava te u medijskom prostoru mora snažiti demokratske vrijednosti suvremenog hrvatskog društva. Stoga trebamo pronaći određene tehnike kako bismo dostigli takvo stanje.“ Ova su se upozorenja mogla čuti na edukacijskom seminaru „Etičnost i kulturni pluralizam u hrvatskom obrazovnom sustavu i hrvatskom medijskom prostoru u prikazivanju holokausta i stradanja” u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE (2. dio): Biobanke u Hrvatskoj

Opširnije...

Nakon što je 2001. godine završio Projekt humanog genoma, Francuska, Velika Britanija i Japan također su slijedile primjer Amerike i osnovale svoje programe za ljudski genom, a kasnije su to učinile i mnoge druge zemlje. Takve nacionalne projekte koordinirala je Organizacija za ljudski genom (HUGO) koja je imala tri središta: američki u Bethesdi u Marylandu, europski u Londonu i jedan za pacifičko područje u Tokiju. Istraživači danas imaju potpuni pristup katalogu od 25 do 30 tisuća gena u raznim bazama, a i nakon završetka ovog projekta i dalje se provodi čitav niz novih projekata kao što su Cancer Genome Project, HapMap i 1000 Genomes Project.

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (5. dio): Goli otok, zapušteni simbol represivnog sustava i vremena

Opširnije...

Goli otok bio je jugoslavenska javna tajna za čije su postojanje svi znali i o kojoj se tih godina nije puno pričalo, no duboko je urezan u kolektivnu memoriju naroda bivše države. Nenaseljen, surova krajolika i vječito na udaru bure, otok je bio savršeno mjesto za izolaciju te je od 1949. godine služio kao logor za političke zatvorenike, protivnike režima i sljedbenike Staljina i staljinizma. Osuđenici su bili izloženi tjelesnom i psihičkom mučenju i prisiljavani na težak fizički rad u kamenolomu i drugim pogonima. Sve do dolaska prvih kažnjenika na otoku su pasle ovce, a na njemu su se nalazili i ostaci logora u kojem je austrougarska vojska držala zarobljene ruske vojnike za vrijeme Prvog svjetskog rata. Do 1949. otok je bio bez vegetacije, a kažnjenici su na njemu zasadili drveće koje je i danas tamo.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE (1): Kako je Andres Metspalu Estoniji donio svjetski primat

Opširnije...

Kada se 1990. godine u Americi počeo provoditi projekt sekvenciranja ljudskog genoma, malo tko je mogao pomisliti da će kroz 20-ak godina jedna mala europska zemlja preuzeti primat u istraživanju genoma. Estonija se u tom području s pravom smatra pionirom, što pokazuje i ambiciozan projekt biobanke gena, no to nije slučajno: izrazito su otvoreni za nove tehnologije, a relativno mali broj stanovnika od svega 1,3 milijuna pogoduje provedbi projekta na nacionalnoj razini.

Opširnije...

RURALNI TURIZAM: Turisti ne nose nužno spas, ali mogu barem usporiti propast ruralnih područja

Opširnije...

Selo Gradište nedaleko od Županje jedno je od onih tipičnih slavonskih ušorenih sela, u kojem imate osjećaj da vrijeme protječe nešto sporije nego inače, no zadnjih je godina popularna turistička destinacija, prije svega zahvaljujući ruralnom turizmu. Jedna od prvih koja je počela ulagati u turizam u tom kraju bila je Marica Jovanovac, vlasnica ruralne kuće Snašini kućari, smještene na glavnoj cesti kojom se iz Vinkovaca stiže u Gradište. Već i sam prolaz kroz vrt melem je za oči: stari bunar, panjevi u obliku stolića, ukrasne tikvice i posvuda cvijeće. S desne strane pruža se dugačak trijem, s kojega se ulazi u sobe, odnosno kućare. Nekada su, priča nam vlasnica, u Slavoniji postojale kućne zadruge, a obuhvaćale su nekoliko obitelji koje su zajedno živjele i obrađivale zemlju.

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (3. dio): Obilasci Auschwitza između komemoracije i zabave

Opširnije...

Diljem Europe ljudi nastoje očuvati sjećanje na Drugi svjetski rat i njegove strahote, kako se nikada više ne bi ponovile. Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, koji je s vremenom postao simbol genocida, terora i holokausta, danas je jedno od najpopularnijih mjesta mračnog turizma, ali i najveća poljska turistička destinacija koju je u predpandemijskoj 2019. godini posjetilo 2,3 milijuna ljudi. Turisti koji posjećuju ovo područje trebali bi se, kako stoji i u pravilima Memorijalnog centra, ponašati dostojanstveno i s poštovanjem te biti primjereno odjeveni, no to nije baš uvijek slučaj.

Opširnije...

Online tribina Zabranjene i slobodne ljubavi: Je li život bez ljubavi najteži ljubavni brodolom?

Opširnije...

Postoje li danas zabranjene ljubavi, kako se manifestiraju, za kakve se tradicijske ili svjetonazorske obrasce vežu? Što danas mislimo ili živimo pod slobodnom ljubavi i u kakvom su odnosu sloboda izbora partnerstva s društvenom i političkom emancipacijom? Mijenjaju li se društvene percepcije istospolnih ljubavi ili se ispod novih zakonodavnih oblika i dalje kriju stare društvene osude, predrasude i diskriminacije?

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (2. dio): Opasnost glavni mamac za dolazak u Černobil

Opširnije...

Primjeri mračnog turizma su brojni: od povijesnih lokaliteta na kojima su se vodile bitke Drugog svjetskog rata, preko bunkera i napuštenih vojnih objekata, pa sve do mjesta na kojima se dogodila neka prirodna ili ljudska katastrofa. Od konkretnih destinacija nabrojat ćemo samo neke: Ground Zero u New Yorku, šuma Aokigahara u Japanu, poznata i kao šuma samoubojica, Polja smrti u Kambodži, ture koje posjetitelje vode na mjesta zločina Charlesa Mansona... popis je dugačak. Ruševine Pompeja jedna su od najstarijih destinacija mračnog turizma, dok je jedna od najnovijih atrakcija olupina broda Costa Concordia, uništenog u najpoznatijoj pomorskoj nesreći nakon Titanika. Dobar primjer edukacijskog mračnog turizma je Muzej okupacije u Tallinnu: nije tako djelovao na prvu, ali na kraju se pokazao genijalnim interaktivnim iskustvom o razdobljima povijesti koje bi većina Estonaca najradije zaboravila. Zatim su tu i groblja, koja osim komemorativnog imaju i povijesni, kulturni i umjetnički značaj, te mjesta genocida, poput koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, simbola holokausta iz Drugog svjetskog rata, a danas jedne od najmasovnije posjećenih mračnih destinacija na svijetu.

Opširnije...