MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE (7): Primjer njemačke dobre prakse:Depo muzeja Vitra Design

Opširnije...

Nakon Basela i švicarskog primjera dobre prakse, uputili smo se u njemački Weil am Rhein, gdje se nalazi jedna od najvažnijih zbirki namještaja na svijetu, muzej Vitra Design. Weil am Rhein grad je od 30-ak tisuća stanovnika na samom jugozapadu Njemačke, u trokutu granice Njemačke, Švicarske i Francuske. Nalazi se u neposrednoj blizini švicarskog Basela i od 2014. integriran je u sustav baselskog gradskog prijevoza te se do njega lako može doći tramvajem.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE? (6. DIO): Primjer švicarske dobre prakse: Schaulager kraj Basela

Opširnije...

Nakon što smo upoznali dvije hrvatske muzejske čuvaonice - onu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Novom Petruševcu i čuvaonicu Etnografskog muzeja u Kačićevoj ulici - obišli smo i dvije inozemne čuvaonice, jednu u Švicarskoj, a jednu u Njemačkoj. U nekadašnjoj industrijskoj četvrti Dreispitz u Münchensteinu, na južnoj periferiji trećeg po veličini švicarskog grada Basela, 2003. godine izgrađen je skladišni i izložbeni prostor nazvan Schaulager. Kombinacija riječi gledanje (njem. Schauen) i skladištenje (njem. Lagern), dviju aktivnosti koje se obično međusobno isključuju, dovela je do složenice Schaulager, koju teško možemo doslovno prevesti na hrvatski jezik.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE (1. DIO): Uvod i povijesni razvoj ideje o muzejskim čuvaonicama

Opširnije...

Zagrebački potres iz 2020. godine teško je oštetio brojne zagrebačke muzeje, od kojih su mnogi trenutno u fazi obnove i zatvoreni su za korisnike. Većina muzeja morala je stoga privremeno izmjestiti svoje zbirke, što je bio vrlo zahtjevan logistički posao, te se pitanje muzejskih čuvaonica još jednom pokazalo i više nego aktualnim. Dijelovi fundusa zagrebačkih muzeja trenutno se nalaze u skupim, iznajmljenim spremištima u Jastrebarskom i Kerestincu. Krajem 2020. u Novom Petruševcu izgrađena je čuvaonica kojom se koristi Hrvatski prirodoslovni muzej, a u svibnju ove godine otvorena je i čuvaonica Etnografskog muzeja u prostoru nekadašnje Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj, no potrebe svih zagrebačkih muzeja za daleko su veće.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE? (5): Od zgrade uzorite pivnice do čuvaonice Etnografskog muzeja

Opširnije...

U nekada neuglednoj i zapuštenoj dvorišnoj zgradi u Kačićevoj ulici na broju 9/2, krajem svibnja otvorena je nova čuvaonica Etnografskog muzeja. Od čuvaonice Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Novom Petruševcu, o kojoj smo pisali u prethodnom tekstu, razlikuje po tome što je prva čuvaonica u Hrvatskoj otvorenog tipa, odnosno dostupna široj javnosti. Otvorenju je prethodio projekt uređenja i rekonstrukcije zgrade koja je izvorno građena kao pivnica. No, kako je sve krenulo?

Opširnije...

SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (peti dio): Je li Hrvatska pripremljena za nestašicu hrane?

Opširnije...

U veljači ove godine, u sklopu 15. godišnjice postojanja Svjetske banke sjemena, na Svalbard je stigla i prva kolekcija sjemena iz Hrvatske. "Riječ je o 153 primke iz skupine žitarica i kukuruza i osam primki iz skupine povrća", naveli su u priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede, te dodali da je time ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora do 2027. godine, o kojem smo pisali u prvom nastavku. Pohranjene su ključne žitarice kao što su pšenica, ječam i kukuruz, te od povrća bob, matovilac, zelena salata i paprika.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE (4. DIO) - Čuvaonica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

Opširnije...

Nakon više od tri godine intenzivnih radova uspješno je završen projekt obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, smještenog u palači Amadeo u Demetrovoj ulici. Iako će muzej svoja vrata za građane otvoriti krajem rujna, početkom srpnja održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati jednog od kapitalnih projekata obnove kao i prostor obnovljenog muzeja. Otvorena je i izložba "Hrvatska prirodoslovna baština - Kukci", kao prezentacija mogućnosti novog prostora.

Opširnije...

SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (ČETVRTI DIO): Utjecaj klimatskih promjena na Banku sjemena

Opširnije...

Svjetsku banku sjemena osnovala je norveška vlada, no još 1984. godine NordGen, Nordijski centar za genetske resurse, odnosno zajednička banka gena nordijskih zemalja, započeo je eksperiment s bankom sjemena u napuštenom starom rudniku na Svalbardu, koji je u međuvremenu prerastao u ideju o Svjetskoj banci sjemena. Kamen temeljac za izgradnju banke u lipnju 2006. položio je tadašnji norveški premijer, a danas glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u prisustvu svojih nordijskih kolega iz Finske, Danske, Islanda i Švedske. Svjetska zaklada za raznolikost usjeva (Global Crop Diversity Trust) međunarodna je organizacija sa sjedištem u Bonnu i odgovorna je za financiranje i polovicu godišnjih operativnih troškova, dok drugi dio pokriva norveška država, koja je platila i troškove izgradnje.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE - KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE (3. DIO): Zajednička čuvaonica - rješenje za zagrebačke muzeje

Opširnije...

U zagrebačkim muzejima još je davno ustanovljen veliki problem nedostatka prostora. Taj nedostatak mogao bi se riješiti izgradnjom zajedničke čuvaonice, čime bi se oslobodili veliki prostori u muzejima koji danas služe za pohranu građe, a mogli bi se iskoristiti za izlaganje. Većina muzeja naime, ne samo u Zagrebu, nego i u Hrvatskoj, u mogućnosti je pokazati samo mali dio svog fundusa, a kako se stalni postavi ne mijenjaju često, najveći dio građe koju muzeji posjeduju uopće nema priliku biti predstavljen publici.

Opširnije...

SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (TREĆI DIO): Život na surovom Svalbardu

Opširnije...

Svjetska banka sjemena osnovana je kako bi banke sjemena diljem svijeta mogle pohraniti sigurnosne kopije svog sjemena i na taj način osigurati da se sorte prehrambenih usjeva ne izgube u slučaju prirodnih katastrofa, klimatskih promjena, izumiranja vrsta, nuklearnog zračenja ili ratova. Nalazi se na norveškom arhipelagu Svalbardu, a njome upravlja Svjetska zaklada za raznolikost usjeva (eng. Global Crop Diversity Trust), neovisna globalna zaklada koja podržava banke sjemena diljem svijeta.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE - KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE? (Drugi dio): Arhitektura muzeja

Opširnije...

Prema procjenama Svjetske banke, ukupna šteta od potresa u Zagrebu i okolici iznosila je 11,6 milijardi eura. U potresu su oštećeni i mnogi zagrebački muzeji, a većina ih je trenutno u procesu obnove i zatvoreni su za javnost: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Muzej Mimara, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski školski muzej, Umjetnički paviljon, Gliptoteka HAZU, Atelijer Meštrović, kao i neke galerije i zbirke. Otvaranje Hrvatskog prirodoslovnog muzeja najavljeno je za kraj rujna, dok je obnova završila za Muzej grada Zagreba, Etnografski muzej, Muzej Prigorja u Sesvetama i Arheološki muzej koji rade u punom kapacitetu. Rok za obnovu svih muzeja je 30. lipanj 2026. godine.

Opširnije...

SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (DRUGI DIO): Društvene banke sjemena u Hrvatskoj

Opširnije...

Osim ex situ i in situ očuvanja sjemena, koje smo spomenuli u prošlom tekstu, postoji i treći način očuvanja koji se naziva on farm. Uz Nacionalnu banku biljnih gena, u Hrvatskoj djeluje i nekoliko banaka sjemena u kojima sorte održavaju entuzijasti, vrtlari i poljoprivrednici. Jedna od njih je i Društvena banka sjemena, projekt Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih "izgubljenih" za buduće generacije.

Opširnije...