Na ovim prostorima destruktivna mržnja u uništavanju spomenika, posebno sakralne baštine, traje već tisućljećima, i sastavnim je dijelom kulture zla i mržnje. Na poseban način ta se mržnja iskazala u 20. i 21. stoljeću.
Sirijcu Toniju upravo je 1. travnja treća godišnjica dolaska u Hrvatsku. Ovdje je sad sretan, nastoji se iz svoje struke agronoma prekvalificirati za kuhara i već radi kao prevoditelj u Isusovačkoj službi za izbjeglice. Do Europe je stigao vrlo rizičnom plovidbom brodom dugim osam metara na kojem je bilo nagurano čak 40-ak ljudi, a to nikad nije detaljno ispričao svojim roditeljima koji su ostali u Siriji.
Sloboda se sastoji u tome da svatko može činiti ono što nije na štetu drugima. Kad se određeno djelo počini iz mržnje, riječ je o osobito niskoj pobudi te aktu dubokog, čak bolesnog neprijateljstva prema nekome zbog njegove različitosti. Predrasude prema cijeloj populaciji ili čitavoj grupi ljudi dokidaju bit ideje jednakosti. Ove su se teze mogle čuti na tribini Tretman mržnje u pravosudnoj praksi, petoj iz ciklusa Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, koja je održana sinoć u zagrebačkom Kulturno informativnom centru. O tome su govorili Rajko Mlinarić, sudac Ustavnog suda, Ileana Vinja, sutkinja Vrhovnog suda te odvjetnica Vesna Alaburić, a moderirala je Ana Raić Knežević, novinarka Telegrama.
U slikarskom ili kiparskom djelu ponekad je granica između patriotizma i nacionalizma vrlo tanka, što otkriva mogućnosti izravne zlouporabe i manipulacije likovnosti u političke, ideološke i propagandne svrhe. Kako se emocije, posebno one negativne, poput mržnje i nasilja, netolerancije i agresije, prenose putem likovnog izričaja? Kako se mržnja i govor mržnje izražava kroz karikaturu, političke plakate i dizajnerska rješenja, gdje su granice dobrog ukusa i slobode govora, što se poručuje grafitima, intervencijama na javnim skulpturama?
Onda?
Niš' ne kužim, kaj se zbiva?
Je l' će bit' tog Brexita ili ne?
Što hoće/šize ti Britanci?
Daj mi objasni...
Da sam u stanju odgovoriti na ijedno od gornjih pitanja bila bih proročica s dobro uhodanim biznisom, jedrilicom te nekoliko nekretnina po svjetskim metropolama i na najmanje dva hrvatska otoka. Ovako radim previše noćnih, nezdravo živim i napeto čekam utorak. Tog 11. prosinca bi donji dom britanskog parlamenta, House of Commons, trebao glasati o predloženom sporazumu kojega je iz Brussela donijela premijerka Theresa May, a 25. studenog potvrdila Europska unija.
Kondicional u prethodnoj rečenici sigurno ste primjetili. U situaciji smo u kojoj ako propustite početak vijesti samo jednog punog sata - više niste dovoljno informirani da imate činjenicama podebljano mišljenje. Iskreno, dok pročitate ovaj tekst on vjerojatno više neće biti niti stopostotno potpun niti sasvim točan. Zato krenimo s onim što definitivno znamo.
Pokaži mi gdje Dunav ljubi nebo, kaže popularna pjesma, no ta rijeka ima puno više za ponuditi osim krasnog pogleda. Kako bi se približile sve njezine blagodati, u zagrebačkom kinu Europa u utorak, 12. ožujka, u sklopu Festivala Dunava bit će predstavljena hrana, vina, turistički i kulturni proizvodi, manifestacije Slavonije i Baranje te Vojvodine.
Iskreno, nisam mislio da ću ikada više išta napisati o košarci, barem o hrvatskoj – domaćoj – košarci. Izgubio sam sve plaćene poslove vezane uz pisanje o košarci, prestao sam je temeljito pratiti, ušao sam u životnu fazu liječenja od košarke s naznakama brzog izlječenja.
Prepoznajući na samome sebi sindrome prisutne kod frendova – doduše, u njihovom su se slučaju ti sindromi javili davnih dana, govorim o desetljećima kad kažem 'davnih' – koji su se nekada košarkom bavili, voljeli je i pratili, pa su odustali. No, netom se vratih s placa, središta društvenog života na Jarunu, barem danju, gdje su me ljudi ponovo povlačili za rukav 'gospon Čutura, pa kaj se to s našom košarkom događa, skroz je propala…'.
Što je glazba mržnje izražena kroz sve glazbene pravce, kako je nastala, tko ju je stvorio, tko je i zašto izvodi, teme su šeste tribine iz ciklusa Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust. Pod nazivom Glazba mržnje održat će se u četvrtak, 21. veljače u 19 sati u Muzičkoj akademiji (dvorana Bersa), Trg Republike Hrvatske 12, u Zagrebu. Na tribini će govoriti: Mladen Tarbuk, dirigent i skladatelj, dr. sc. Mojca Piškor, etnomuzikologinja, te glazbenici Saša Antić i Mile Kekin, a moderator je Dubravko Jagatić, glazbeni kritičar i novinar. Na javnoj tribini neće se samo govoriti o glazbi mržnje, nego će glazbene ilustracije izvoditi: Mate Matišić, skladatelj i dramski pisac, Kvartet Tuba XL, Mile Kekin, Ljubomir Puškarić, prvak Opere HNK u Zagrebu, Le Zbor, TBF i Sedam saksofona Muzičke akademije.
Nekoliko dana prije početka Svjetskog nogometnog prvenstva, koje se od 14. lipnja do 15. srpnja održava u Rusiji, u ruke mi je dopala knjiga "Doppelpass mit Russland", s podnaslovom "Malo drugačiji vodič kroz rusku nogometnu kulturu", koju su zajednički objavili novinarska mreža n-ost sa sjedištem u Berlinu i projekt Fankurve Ost - Fussball und Gesellschaft, a urednički je potpisuju novinari Moritz Gathmann i Ingo Petz.
U ovoj knjizi nećete naći priče o momčadima, utakmicama, preporuke za hotele i savjete o putovanju u Rusiju. No, ako umjesto toga želite saznati koga se na ruskim stadionima naziva kuzmičem, što je to korobka, zašto se u provinciji grade ogromni stadioni i koji je sport u Rusiji popularniji od nogometa, onda je ovo tekst za vas. Objašnjen je i politički kontekst uključujući i to zašto Putina, unatoč ograničavanju demokratskih i medijskih sloboda, problematičnog stanja ljudskih prava i kontrole nad dooslovno svime što postoji, podržava čak 80 posto Rusa.
Svojim provokativnim tekstovima bez zazora secira društvene anomalije. Kao tekstopisac ima posebnu ulogu u TBF-u, jednom od rijetkih bendova koji pune dvorane i ne libe se istodobno pokazati stav. Saša Antić rado upozorava i na porast netolerancije i mržnje u društvu te bez ustručavanja ukazuje na krivce za takvu situaciju.
Desni mađarski list Magyar Nemzet pred nekoliko je dana objavio bombastičnu priču o navodnoj aferi mađarske vlade teškoj oko 3-4 milijarde eura. Spomenuti je iznos službeno uzet iz EU fondova, a sumnja se da su ga članovi Orbanove vlade kroz posljednjih nekoliko godina prebacivali na tajne račune u inozemstvu, točnije u arapske i azijske banke. Američki je FBI, navodi se u članku, o aferi ispitao jednog mađarskog državljanina koji je nakon danog iskaza zbog potencijalne ugroze stavljen u program zaštite svjedoka. Prema pisanju Magyar Nemzeta, mađarske su vlasti ubrzo kontaktirane od strane FBI-a, ali nisu pokazale interes za pokretanjem istrage, odnosno slanjem svojih ljudi u Sjedinjene Države kako bi ispitali navodnog sudionika afere o njegovim saznanjima.