Već u kasnim 20-ima počinju se kod žena pojavljivati prve bore te kreće dugotrajna i bespoštedna borba – žene vs. starenje. Sasvim je normalno da koža s godinama gubi elastičnost, malo se objesi, a oko očiju i usana te na čelu pojave se iritantne crtice ili prave brazde. Postoji cijeli niz raznih krema koje 'vrište' s reklama da nam mogu pomoći usporiti ili čak u potpunosti zaustaviti proces starenja.

Drugi dio te tvrdnje je sasvim sigurno netočan, ali neke kreme uistinu mogu odgoditi rane znakove starenja. Važno je stoga znati koje sastojke krema treba sadržavati da borba ne bi bila uzaludna i na vrijeme ih početi koristiti jer je teško u potpunosti izbrisati duboke bore kada se već pojave.

Magistrica farmacije Marina Štokić savjetuje da na etiketi kreme koju kupujete potražite: antioksidanse, niacinamid, alfa-hidroksilne kiseline i hijaluronsku kiselinu. Da bi bile učinkovite, anti-age kreme moraju imati neke od tih sastojaka.

- Pod antioksidanskima se misli na vitamine C i E. Vitamin C brzo se razgrađuje djelovanjem ultraljubičastog zračenja i kisika zato se preporuča koristiti ga noću. Tada stimulira stvaranje kolagena i elastičnosti. Vitamin E, ako se primjenjuje lokalno, mora biti u obliku dl-alfa-tokoferola da bi djelovao na kožu. UV-svjetlost uništava i taj vitamin, pa bi se i on trebao nanositi noću ili sa sredstvom za sunčanje, govori Štokić.

Niacinamid se preporuča ukoliko vas muči crvenilo ili imate kožu sklonu aknama. Riječ je o derivatu vitamina B3 koji liječi ožiljke od akni, oštećenja kože nastala od sunca i sprječava hiperpigmentaciju. Također u koži zadržava vlagu, povećava proizvodnju kolagena i regulira proizvodnju u masnoća. Ublažava upale i iritacije na koži, a koristan je i kod staračkih pjega.

Alfa-hidroksi kiseline (AHA) uklanjaju mrtve stanice kože, obnavljaju joj teksturu te pomažu kod smanjenja staračkih pjega.

-  Alfa-hidroksi kiseline (voćne kiseline) nalaze se npr. u voću, ali se za pripremu krema priređuju sintetski. Najviše korištene su mliječna i glikolna kiselina. Tu spadaju još i jabučna, limunska i vinska ali zbog slabog prolaska stratum corneuma (ne ulaze duboko u kožu) slabo se upotrebljavaju. U niskim dozama odvajaju keratinocite, normaliziraju keratinozaciju i čine kožu glatkom. Smanjuju bore i čiste pore, povećavaju biosintezu kolagena i elastina, objašnjava Štokić. Međutim, alfa-hidroksi kiseline istovremeno kožu čine osjetljivom na sunce, stoga, ako koristite kremu koja ih sadrži, ne zaboravite nanijeti i zaštitni faktor prije no što izađete iz kuće.

Svaka iole dobra anti-age krema prvenstveno kožu mora hidratizirati kako bi spriječila nastanak bora, a u tome joj je najkorisniji sastojak hijaluronska kiselina. Iako riječ 'kiselina' zvuči pomalo odbojno, zapravo je riječ o prirodnoj supstanci koju naša koža proizvodi, no s godinama joj u tome treba pomoći. Hijaluronska kiselina veže vodu, hidratizira kožu, vraća joj elastičnost i čvrstoću te ubrzava zacjeljivanje rana i oštećenja na koži.

- Hijaluronska kiselina (polisaharid) važan je anti-aging sastojak u kozmetičkoj industriji. S obzirom da se njena prirodna proizvodnja smanjuje sa starenjem, preporučuje se nanositi ju topički (kremama) jer može vezati jako velike količine vode i koži vratiti elastičnost, govori farmaceutkinja Štokić.

Osim na korisne sastojke, pri kupnji anti-age kreme, obratite pozornost i na one štetne koji bi mogli iziritirati kožu i, ironično, ubrzati njeno starenje.

- Izbjegavajte naftne derivate (vazelin, petrolej, parafin) i mineralna ulja. Često ih se koristi u kremama jer omekšavaju i štite kožu, ali često i uzrokuju alergijske reakcije. I parfemi koji se dodaju radi mirisa, također se dobivaju od tvari na bazi petroleja i najjači su kontaktni alergeni. Toksično djeluju na kožu, dišni, živčani i reproduktivni sustav. Kao alternativa se mogu koristiti organski certificirana eterična ulja, govori Štokić.

Njena preporuka su kreme koje se proizvode na bazi hijalurona, a takvima se cijene kreću od 240 do 370 kuna.