Kriza u izdavaštvu u Hrvatskoj ne jenjava, ali u knjižarama to nije vidljivo; tijekom cijele godine promptno su se prevodili veliki žanrovski hitovi: „Djevojka u vlaku“ Paule Hawkins (Mozaik), „Grey“ E.L. James (Fokus), „Što nas ne ubije“ Davida Lagercrantza (Fraktura)..., baš kao i novi prozni naslovi tzv. suvremenih klasika kao što su „Nulti broj“ Umberta Eca (Profil), „Praznik beznačajnosti“ Milana Kundere (Meandar) ili „Idi, postavi stražara“ Harper Lee (Znanje).
 
Godinu na izmaku pamtit ćemo i po izdanjima kanonskih djela svjetske književnosti dosad neprevedenih na hrvatski kao što su „Maurice“ E. M. Forstera (Mozaik) i „Tom Jones“ Henryja Fieldinga (Šareni dućan), kao i brojnim drugim važnim prijevodima.
Za prijevodnu literaturu bila je to jako, jako dobra godina i na ovaj popis važnih naslova mogao bi se uvrstiti popriličan broj naslova. No, izbor smo suzili na njih deset.

1.KARL OVE KNAUSGAARD: MOJA BORBA: PRVA KNJIGA

Prijevod: Anja Majnarić (Naklada OceanMore)

„Moja borba“ – autobiografski heksalog u kojem norveški pisac piše o „banalnostima i poniženjima života“, užicima i mračnim mislima – nezaobilazno je djelo prijevodne književnosti objavljene 2015. u Hrvatskoj. U prvom tomu Knausgard piše o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, pokušajima razumijevanja oca, ali i svoje uloge u novozasnovanoj obitelji. „Knausgardovo neobuzdano promišljanje je čarobno... Hrabro i uvjerljivo portretira život u svoj njegovoj širini“, glasila je presuda kritike o prozi koja se već tretira kao najznačajnije djelo skandinavske književnosti 21. stoljeća.

2. CHIMAMANDA NGOZI ADICHIE: AMERIKANA

Prijevod: Marina Horkić (V.B.Z)

„Neke knjige pripovijedaju velike priče, neke mijenjaju naš pogled na svijet. 'Amerikana' uspijeva u jednom i drugom“, napisao je kritičar Guardiana o sjajnom, trećem romanu nagrađivane nigerijske spisateljice, našoj publici poznate po romanima „Purpurni hibiskus“ i „Polovica žutog sunca“. Radnja „Amerikane“ bavi se sudbinom para koji pokušava pobjeći iz Nigerije, uništene korupcijom i siromaštvom. Ifemelu odlazi na studij u Ameriku, dok Obinze ne uspijeva dobiti američku vizu i odlazi u Englesku. Trinaest godina poslije Obinze živi u Nigeriji, obogatio se i zasnovao obitelj, a Ifemelu u SAD-u piše duhovit blog o rasnim temama koji joj donosi slavu i stipendiju za Princeton. Prekretnica romana njezina je odluka da se vrati u Afriku...  Svaki kompliment upućen iznimnoj pripovjedačkoj vještini Chimamande Ngozi Adichie u potpunosti je opravdan.

3. ELENA FERRANTE: DANI ZABORAVA

Prijevod: Ana Badurina (Profil)

„Dani zaborava“ priča su o Olgi, ženi na pragu 40-ih, majci dvoje djece, koju ostavi suprug zbog mlađe žene. Njezini neočekivani „dani zaborava“ pretvaraju se u slobodni pad u najmračnije zakutke duše... Prvi hrvatski prijevod jednog od najuzbudljivijih i najvažnijih glasova suvremene svjetske književnosti emocionalni je slobodni pad, bespoštedna, maestralna literarna analiza boli, povrijeđenosti i ljutnje. O tome tko stoji iza pseudonima Elena Ferrante, ne zna se mnogo, pa čak ni radi li se doista o ženi. Svejedno romani potpisani tim imenom posljednjih godina dobivaju neviđenu medijsku i čitateljsku pozornost, a najugledniji kritičari svijeta doslovno se, i potpuno opravdano, natječu u panegiricima.

4. DAVID ARNOLD: MOSQUITOLAND: ZEMLJA KOMARACA

Prijevod: Ira Martinović (EPH media)

U hrvatskim knjižarama brojni su naslovi tzv.young adult književnosti. No, među tim, mahom jako solidnim naslovima, roman Davida Arnolda pravi je dragulj. Priča je to o Mim Malone koja, nakon rastave roditelja, s ocem i pomajkom odlazi iz sjevernog Ohija živjeti u ‘pustopoljine’ Mississippija, koji katkad zove i Mosquitoland. Ubrzo doznaje da joj je majka bolesna. Učas odbacuje svoj novi život, sjeda na autobus i zapućuje se u Cleveland, usput upoznajući galeriju uvrnutih likova. No, kad njezin dugi put krene neočekivanim smjerovima, Mim se mora suočiti s vlastitim demonima i preispitati svoje poglede na ljubav, na privrženost, kao i na to što zapravo znači biti psihički zdrav. Za ovu suvremenu američku odiseju, ni kritičari ni čitatelji nisu štedjeli komplimente.

5. HARUKI MURAKAMI: 1Q84 (prvi i drugi dio)

Prijevod: Maja Šoljan (Vuković & Runjić)

Na samom izmaku godine dobili smo prijevod „1Q84“ , najhvaljenijeg djela Harukija Murakamija. Pojednostavljeno rečeno, djelo o dvoje ljudi uvučenima u „paralelnu verziju“ stvarnosti, izvorno je objavljeno u Japanu u tri sveska tijekom 2009.–2010. Prva dva dijela objavljena su istodobno, a treći dio naknadno, bez prethodne najave. Objavljivanje romana izazvalo je senzaciju i već je u prvom mjesecu dosegnut broj od milijun prodanih primjeraka. Zaključni dio hrvatskog prijevoda trilogije izlazi za ljeto 2016.

6. PHILIP PULLMAN: GRIMMOVE BAJKE ZA MALE I VELIKE

Prijevod: Snježana Husić (Vuković & Runjić)

Philip Pullman veličanstveni je britanski pisac za djecu, a ova knjiga zbirka je njegovih verzija priča braće Grimm, onih koje su njemu posebno drage ili važne. Među 53 priče ušle su kako one najslavnije, tako i one slabije poznate, a svoj izbor Pullman obrazložio je riječima: „Jedino što sam htio ovom knjigom bilo je ispričati najbolje i najzanimljivije među njima i pritom ukloniti sve što bi im moglo zapriječiti nesmetan tijek. Nisam ih htio postaviti u suvremeno okruženje niti pružiti osobno tumačenje ili skladati poetične varijante na izvornik; htio sam samo stvoriti verziju bistriju od vode.“ Pullman je pisac kojeg se uvijek, ali uvijek, isplati čitati.

 

7. MAGDA SZABÓ: VRATA

Prijevod: Kristina Peternai Andrić (Disput)

Nakon što se sa suprugom preseli u veći stan i odluči aktivirati nekoliko godina zamrznutu profesionalnu spisateljsku karijeru, mlada žena traži pomoć u kućanskim poslovima. Na preporuku prijatelja stupa u kontakt s Emerenc, neobičnom staricom koja će bitno obilježiti njezin život: radno izrazito učinkovita, ali svojeglava i ćudljiva Emerenc djeluje isključivo po vlastitom ritmu, namećući nov režim književnici i njezinu suprugu.
Za roman „Vrata“, koji je preveden na trideset četiri svjetska jezika, Magda Szabó je 2003. godine dobila prestižnu francusku književnu nagradu "Femina" za strane pisce. Iskusni knjižari upravo su ovaj roman često preporučivali neodlučnim kupcima, onima koji su tražili nešto što će ih oboriti s nogu. Provjerite zašto.

8. PÉTER NÁDAS: KNJIGA SJEĆANJA

Prijevod Xenia Detoni (Fraktura)

Susan Sontag za ovaj je roman napisala: „Najveći roman napisan u naše doba, jedna od veličanstvenih knjiga 20. stoljeća.“  Radnja romana smještena je u Istočni Berlin, sedamdesetih. Pod utjecajem događaja iz svoje mladosti, kad je svjedočio slomu Revolucije 1956. i samoubojstvu svog oca, državnog tužitelja, mladi Mađar pokušava se dokazati kao pisac. Dane provodi na kazališnim probama kako bi bio što bliže slavnoj glumici Thei. No oboje je ustvari opčinjeno tajanstvenim Melchiorom, kojem je glavni cilj bijeg preko Zida. Unatoč burnom životu mladić uspijeva pisati roman o njemačkom estetu s početka stoljeća. Rukopis završi kod nekoga komu nipošto nije bio namijenjen, a koji cijelu priču privodi kraju na svoj način... Prvi put objavljena u Mađarskoj 1986. nakon višegodišnje bitke s cenzorima, „Knjiga sjećanja“ Pétera Nádasa moderni je klasik koji kritičari uspoređuju s djelima Prousta, Manna i Joycea.

 

9. ELEANOR CATTON: LUMINARI

Prijevod: Dean Trdak (Naklada OceanMore)

Godina je 1866., a Walter Moody pristigao je brodom u novozelandski gradić Hokitika u jeku zlatne groznice, kako bi se i sâm obogatio. No odmah po dolasku slučajno upada na napeti sastanak dvanaestorice muškaraca koji su se potajno sastali kako bi izmijenili informacije o nizu nerješenih zločina. Bogataš je ispario, kurva se pokušala ubiti, a ogroman imetak otkriven je u domu nesretne pijanice. Moody je uskoro uvučen u misteriju: isprepletenom mrežom sudbina kao da upravljaju nevidljive sile, koje svojom dinamikom neobično podsjećaju na nebesko kretanje zvijezda.
Eleanor Catton imala je samo 28 godina kad je 2013. ovim romanom osvojila jednu od najprestižnijih svjetskih književnih nagrada – Bookerovu nagradu, te tako postala najmlađa dobitnica Bookera u povijesti te nagrade. Iste je godine nagrađena i Guvernerovom nagradom – najznačajnijim kanadskim književnim priznanjem.

10. JONATHAN FRANZEN: ČISTOĆA

Prijevod: Marina Horkić (V.B.Z.)

Novi prijevod Jonathana Franzena roman je o velikim temama: životu u komunizmu i padu Istočnog bloka, ogoljavanje privatnosti u eri interneta, korupcijskim aferama u visokoj politici, toksičnosti kulture opsjednute slavom, ali u svojoj srži priča je to o potrazi za „čistoćom“ i istinom u kompliciranom vremenu u kojem živimo. Junakinja romana je Purity Pip Tyler živi kao skvoterica u Oaklandu, opterećena je studentskim kreditom, a jedina joj je obitelj majka. Odrasla gotovo u izolaciji, ne zna majčin pravi identitet ni tko joj je otac i boji se da nikad neće imati normalan život. Druženje s anarhistima iz Njemačke odvodi Pip u Južnu Ameriku gdje počinje raditi kao pripravnica u Sunčanom projektu, hakerskoj skupini sličnoj WikiLeaksu....