Izlasci sunca na obali Save poseban su doživljaj. Na beogradskom Ušću mnogi ih dočekaju na privezanom brodu, ujedno i klubu 20/44, koji je referentna točka tamošnje noćne scene. Za popularnost tog kluba osobito je zaslužan kultni Disco Not Disco kolektiv, koji kombinira najrazličitije žanrove elektroničke muzike te melodičnim setovima stvara odličnu plesnu atmosferu. Član ovog važnog kolektiva, koji promiče vrlo šarolik glazbeni repertoar, je i Slobodan Brkić, poznatiji kao DJ Brka. Kako izgledaju Disco Not Disco žurke, simbol beogradskog noćnog života, dočarat će na večeri Freilauf, u subotu, 23. veljače u The Garden Breweryju.

DJ Brka: Kultno ime beogradske elektronske scene
DJ Brka: Kultno ime beogradske elektronske scene
Enciklopedijsko poznavanje pop kuture i glazbe, iskustvo te šarm ovog gospodina čine ga stupom osloncem vibrantne elektroničke scene u Beogradu. Rado je viđen selektor na Dekmantel Festivalu, a njegovi miksevi East Of Cosmic ušli su u povijesnu memoriju klabera diljem svijeta, a nastali su temeljem Brkinog neumornog kopanja po bespućima najraznovrsnije ex-jugoslavenske plesne muzike.

Kultni program, koji je umnogome utjecao na klupsku scenu, vodi Pepi Jogarde, a ugostio je neka od vodećih imena svjetske scene kao što su Dixon, Âme, Prins Thomas, Metro Area i Henrik Schwarz. Nakon dvije godine pauze Freilauf se vraća u velikom stilu, ovog puta u The Garden Breweryju, i to gostovanjem beogradske legende Brke, kojemu će društvo praviti majstor selekcije žanrovskih devijacija LukadeLux, pokretač večeri Casual Monday, te domaćin Pepi Jogarde.

 

DJ Brka: Ne ganjam žanrove nego osjećaje

- Što je muškarac bez brkova, kažu popularni knjiga i film. Kako to da je jedan Brka bez brkova?

Da sam dobio dolar svaki put kad su me to pitali, bio bih već milijunaš. Prezivam se Brkić, pa su me prozvali Brka već u vrtiću, a samo dodali DJ kad sam počeo puštati muziku. Navikao sam se i mislim da dobro funkcionira kao DJ ime. Mada, dosta ljudi se razočara kad vidi ćosavog ćelavca umjesto pravog brke.

- Što se trenutno događa na beogradskoj klupskoj sceni? Kakva je atmosfera?

Beogradska scena je živa. Ako uzmemo u obzir ukupnu ekonomsku situaciju u Srbiji, i bolja nego što bi trebala biti. Najbolji klubovi su 20/44 i Drugstore, ali postoji i sve više manjih mjesta koja se otvaraju i zatvaraju.

- Koji su DJ-i sad na cijeni u Beogradu?

Moj omiljeni beogradski DJ je Bojan Gajić zvani Lule, u nekim krugovima poznat i kao edit majstor Kompleks. Tu je i Nenad Marković aka 33.10.3402, a i Stefan Unković (Stevie Whisper) je svakim danom sve bolji i bolji. Naravno, tu su i moje kolege iz Disco Not Disco kolektiva Schwabe i Toshke.

- Ima li scene i izvan Beograda i eventualno Novog Sada?

Mnogo je lakše biti DJ u Beogradu ili Novom Sadu, ali ima dosta pozitivnih primjera širom Srbije. Stefan Rončević (DJ Runy) ima savršenu ljetnu scenu u Crvenki i parti serijal pod imenom CMOK. Ivica Ljubić (DJ Betomeng) radi odlične stvari u Aleksincu. Naravno, ne možemo zaboraviti nišku scenu koja ustrajava sve ove godine zahvaljujući Dejanu Gavriloviću (DJ Funky Junkie) i Vladimiru Crvenkoviću (WC7).

- Za one koji još nisu upućeni, možeš li ukratko predstaviti značajan kolektiv Disco Not Disco, kojeg si član?

Schwabe, Toshke i ja smo prije desetak godina odlučili napraviti serijal visoko kvalitetnih zabava za odrasle bez komercijalnih pretenzija. Naš moto je: no sponsors, no advertising, no profit. Pokrivamo široki muzički spektar, ne jurimo žanrove, već osjećaje. Dosad smo ugostili stotinjak DJ-a sa svih strana svijeta, uglavnom na brodu 20/44.

- Setovi su ti zaista šaroliki, no poznat si posebice po istraživanju ex jugoslavenske muzike, koja se umnogome nekad mogla mjeriti sa svjetskom scenom. Koji su po tebi bili najsvjetliji trenuci što se tiče pravaca i pojedinih izvođača?

Veliki sam fan beogradske akustičarske scene s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina. Grupe kao sto su Dogovor iz 1804., Porodična manufaktura crnog hleba i DAG činile su prvu pravu psihodeliju u Beogradu. Mozda zvuči čudno, ali Pop mašina i Igra staklenih perli su nastavljači te tradicije. Poslije toga je počeo biznis, stigli su narodnjaci i novi val.

- Jesi li otkrio sve iz prošlosti ex yu muzike ili i dalje nalaziš skrivena blaga? Što si zadnje otkrio?

Kad pomisliš da je sve iskopano, uvijek iskoči nešto što nisam čuo. Obožavam Igora Savina, a tek nedavno sam otkrio njegov album Vježbanje života (Esercitazione Alla Vita) iz 1990. godine.

- Iako puštaš uglavnom plesnu glazbu, ljubitelj si i rocka. Tko je po tebi ostavio najviše traga u tom žanru u svijetu i kod nas?

Bob Dylan i Branimir Johnny Štulić.

- Baviš li se još čime osim muzikom? Što bi bio da nisi DJ?

Bit ću profesionalni DJ kad odem u penziju. Dotad sam ekonomist.

- Već si nastupao u Zagrebu, a povezan si i s nekim ovdašnjim kolegama, posebno s Pepijem Jogardeom i LukadeLuxom, s kojima i sviraš u Gardenu. Kako se osjećaš ovdje i kakvom vidiš našu scenu?

Obožavam Zagreb i moje prijatelje. Čini mi se da je hrvatska scena mnogo organiziranija nego srpska. Jadran i turizam su učinili svoje. Ipak, svjestan sam da taj veći biznis može ugroziti rad manjih underground klubova – zato je podrška lokalnoj sceni veoma bitna.

- Što možemo očekivati na nastupu u Zagrebu?

To ni ja ne znam zasigurno. Nadam se dobroj zabavi, uz par prosvjetiteljskih momenata. Veselim se susretu u svakom slučaju.