Nekadašnji voditelj i DJ GK Jabuka, uoči subotnjeg predstavljanja kluba na Zagreb Design Weeku, govori o glazbi, trendovima i važnosti Jabuke u 80-ima
Alkemija je bila Alenova kemija, sjajan program koji je 80-ih žario i palio Jabukom, a Alen Kosanović bio je alkemičar koji je subotnje večeri pretvarao u odlične zabave. U Jabuku je ušetao još krajem 70-ih, pa preko skupljanja boca, garderobe i blagajne dogurao do DJ pulta, a kasnije i do vođenja kluba. Danas uvozi cigare iz Havane, no jednim je okom uvijek na alternativnoj glazbenoj sceni, kako u Kubi i Hrvatskoj, tako i u ostatku svijeta. Alena ćemo ponovo čuti ove subote, 12. svibnja, kad će se u sklopu Zagreb Design Weeka u Tehničkm muzeju predstaviti GK Jabuka, koja ove godine slavi 50 godina postojanja.
Već si 40 godina prisutan na razne načine u Jabuci. Što se za to vrijeme promijenilo u klubu, ali i u društvu oko nas?
Sve se promijenilo i sve se mijenja, sve brže i brže. Postoji u tom procesu i gubitak kvalitete, ali to je neminovno. Danas je brzina bitna i sve je dobro dok je dobra brzina downloada, a ti nisi nervozan jer si na mreži. Dolazi doba milenijalaca, pripremi se tko može.
Kako komentiraš da je glazba 80-ih, kojom si dao možda najveći pečat Jabuci, i dalje dosta zastupljena u klupskom životu Zagreba? Je li to možda nostalgija za nekim boljim vremenima u određenom smislu?
Kosanović danas uvozi kubanske cigareMuzika 80-ih će i dalje biti prisutna. Nije riječ o nostalgiji jer ta muzika odlično prolazi i kod novih generacija. zbog same svoje kvalitete. Osnovni razlog fame 80-ih je vrlo jednostavan. U prvoj polovici tog desetljeća dogodilo se da su istovremeno stvarali nevjerojatni kreatori u ugodnoj fazi oslobođanja koju su pokrenuli baby boomersi i hippy generacija. Svi stari su još bili tu, Beatles, Marley, Zeppelini, ABBA, Gillepsie, Miles Davis, Wonder, Quncy Jones, a stizali su i novi potpuno nabrijani likovi: Prince, Jackson, Sex Pistols, Clash, Joy Division … lista je nepregledna. Osamdesete su rafininirale produkciju do savršenstva, a postmodernizam je postavio potrošačku kulturu i konzumerizam na prijestolje. Na primjer, u takvom okruženju ako ste bend iz Norveške, morali biste biti A-ha da se probijete na top liste. Dakle, konkurencija je bila nevjerojatno surova. Svi su stari bendovi u tom dobu napravili svoje najbolje albume u produkcijskom smislu. Disko je postavio muziku i klubove u prioritete svačijeg života. Scena je brujala svirkama i novim mladim bandovima, biznis je to podupirao svom snagom. Naravno, to ne bi bilo moguće da niste imali i publiku spremnu i željnu takve ponude. Generacija X bila je upravo to, i za razliku od današnjih generacija ona je živjela svoju muziku. Bio si ono što slušaš, a ulicama su klatarale razne subkulture od hiphopera, metalaca pa do darkera i rokabilija. 80-e su bile muzički Babilon.
Kroz cijelo ovo vrijeme glazba je globalno dobila mnoge nove smjerove. No, uz veliku hrpu sjajne muzike, današnji masovni ukus nikad nije bio površniji. Kako to komentiraš?
Ne bih se složio o brojnim novim trendovima. Problem je što 80-e nikad i nisu prestale, a taj je standard teško dostići. Stvari su se jednostavno razvodnile i danas je muzika kulisa jeftina i besplatna. Samo je skineš s neta, prežvačeš i baciš, pa ideš dalje. Nedvojbeno dobre muzike ima na sve strane ali kako do nje? Više ne postoje opinion makeri, ljudi poput Johna Peela, Saše Stojanovića ili Darka Glavana. Njima smo vjerovali i pratili ih. Gdje su mediji? Radio je u danas u nestajanju, a kada ste zadnji puta gledali MTV? Klubove u Zagrebu pregazile su cajke, jer se to trażilo, każu vlasnici, a mi moramo preżivjeti. U Jabuku si išao čuti novu muziku. Švec, Bare, Mamiño ili Batinović na radiju bi ponosno predstavljali nove dobre stvari. Ukratko, imao si dobar filter do svog uha, ali i sve informacije kako se snaći dalje. Filtera danas nema i prepušten si sam sebi uz skromno vrijeme koje ti je sistem ostavio. Zato su na kraju i DJ-evi postali megazvijezde. To je apsurd. Muziku rade muzičari i oni trebaju biti zvijezde. Velika većina niti ne zna tko je napravio muziku koji oni sampliraju i puštaju.
Poslovno i privatno si dosta vezan uz Kubu. Jesi li tamo otkrio kakva glazbena kretanja drukčija od uobičajenog zvuka koji nam dolazi s tog otoka?
Da, Kuba je dobar primjer zbog svoje izolacije, a ono što znamo i čujemo je ono što su podrżale svjetske biznis mašine. Službena Kuba rado održava tu sliku i naizgled se čini da se tamo ništa novo ne zbiva. Kad imaš sreću biti tamo dulje, s vremenom te iniciraju i raznesu skupine od sjajnog rocka do izuzetnih deep house fusiona, elektronike i salsa-rap crossovera. No, ta su zbivanja za lokalce, furešti im idu na živce, a zarada tu nikoga ne zanima.
Muzički moto ti je: Nađimo ono što još nismo čuli, ovo je dojadilo. Pa što u zadnje vrijeme otkrivaš novoga u glazbi?
Sjajnu elektroniku u Skandinaviji i lude fusione Latinske amerike. Propuštene stvari Afrike i Azije.
Program kluba Jabuka na Zagreb Design Weeku
Justin Van Der Volgen nastupa u Jabuci navečer“Radije ću napraviti jedan dobar proizvod godišnje nego hrpu prosječnih.” To je moto Justina Van der Volgena, izvrsnog njujorškog producenta i DJ-a s velikim znanjem plesne glazbe te iznimnim umijećem spajanja žanrova. Dokazao je to i činjenicom da je prije bavljenja elektroničkom glazbom bio suosnivač bendova !!! (Chk Chk Chk) i Out Hud. Pravi je to čovjek za obilježavanje jučerašnjeg, današnjeg i sutrašnjeg zvuka Kluba Jabuka, koji slavi 50 godina postojanja i već se neko vrijeme uz dosadašnji karakteristični rockersko-darkerski zvuk okreće i modernijem izričaju. U tome odnedavno vrlo aktivno sudjeluje i Felver, ikona domaće elektroničke scene, koji već 25 godina isporučuje najbolje od plesne glazbe.
Prethodnica večernjem partiju ove subote, 12. svibnja je popodnevni program Zagreb Design Weeka na prostoru posebno izgrađenog parka iza petog paviljona Tehničkog muzeja. Suvremeno/Svevremeno, moto je ovogodišnjeg okupljanja dizajnera, a Jabuka je najbolji primjer kluba koji objedinjuje obje sastavnice spomenutog slogana. Svoje djelovanje predstavit će nastupima prijatelja kluba koji će dočarati njegovu glazbenu sliku kroz svih 50 godina rada. U zabavu će nas uvesti dugogodišnji voditelj i spiritus movens Jabuke, Marin Viduka Stiv, koji je 90-ih ondje nastupao kao DJ te osmislio kultni program Fiju Briju. Svoje viđenje zvuka Jabuke dat će i ulični umjetnik Slaven Kosanović Lunar, čiji se grafiti nalaze na zidovima kluba, te spisateljica Rujana Jeger, jedna od najvjernijih posjetiteljica okupljališta na Jabukovcu. Slijedi ih Alen Kosanović, jedan od najzaslužnijih ljudi za profilaciju kluba, ali i cjelokupne zagrebačke alternativne scene, koji je u Jabuci prisutan već 40 godina - od početnog skupljanja čaša preko puštanja glazbe do vođenja kluba.
Prvi dio dana u Tehničkom muzeju zaključit će koncert sisačkog electro majstora Zarkoffa, koji se svojim radom svrstao među trenutno najvažnije svjetske izvođače tog glazbenog stila. Bit će to sjajan uvod za nastavak u Jabuci uz Justina Van der Volgena i Felvera, dvojicu znalaca širokih glazbenih nazora koji s jednakom strašću prilaze otkrivanju novih zvukova. Najbolja ilustracija za to, a ujedno i preporuka za ovu večer je Justinova izjava: “Tone odlične muzike izlaze svakodnevno. Istodobno je zabavno, ali i frustrirajuće nositi se s time”.
