1. The Apache Relay – The Apache Relay
Indie folk i indie pop u najboljem izdanju. Nashvillska šestorka ovim je albumom prepunim sjajnih melodija uletjela na teren Fleet Foxes i uspjela zazvučati bolje i uvjerljivije od precijenjenih unjkavaca i većine srodnih glazbenika. Nakon pravovjernog, ali dosadnog i suhog folka s prvoga albuma širenje glazbenih vidika pokazalo se kao pun pogodak.
Jednostavan indie folk s country utjecajima prvog albuma, Angel Olsen je znalački osnažila i drugim glazbenim utjecajima na svojem drugom albumu. Dodatak ritam sekcije obogatio je zvučnu sliku, a sjajna atmosfera je ostala. Kao i kod The Apache Relaya fascinantno je koliko glazba može napredovati kada se autor makne iz talibansko tvrdoglavog inzistiranja na jednom žanru prvoga albuma i proširi utjecaje na kasnijim radovima.
3. Hamilton Leithauser – Black Hours
Frontmena odličnih Walkmena za prvi je solo album inspirirala glazba Franka Sinatre, a u njegovom su mu stvaranju pomogli kolege iz Vampire Weekenda, Flet Foxesa, The Shinsa te Walkmenov Paul Maroon. Rezultat je mogao biti i dirljiv promašaj, ali je na sreću ispao prilično impresivan. Stari glazbeni žanrovi iz prošlog stoljeća dobili su sasvim novu dimenziju uz Hamiltonovo poslovično sugestivni vokal, a obožavatelji Walkmena, koji ni danas ne razumiju za kog se vraga taj odličan bend zamrznuo, dobili su dostojnu zamjenu do novog uradka omiljenog benda.
Gotovo čitava američka glazbena povijest stala je u ovaj masni, ljepljivi, fantastični album idealan za konzumiranje na temperaturi preko 30 stupnjeva celzija. Sve je tu što treba biti – jazz, gospel, blues, country i folk odsvirani na drugačiji, svjež i originalan način i stopljeni u sjajnu cjelinu. „Wine Dark Sea“ je savršena zvučna slika američkog juga, odsvirana na način kako ga čitaju i razumiju glazbenici iz New Yorka i savršeno otpjevana, opasno blizu remek djelu.
5. Kevin Morby – Harlem River
Basist Woodsa i pjevač The Babies svoj je solo album u cijelosti posvetio New Yorku u kojemu je neko vrijeme živio. Topao i vrlo melodičan indie album obogaćen zvečećim gitarama i klavijaturama, idealan je za ležanje na plaži.
Prvi album mladih Britanaca zvuči kao da je ispao iz ladice u kojoj stanuju i The xx, ali je malo ipak dobio na toplini, dok moćan vokal Hannah Reid ima jednaku snagu kao onaj Florence Welch. Sanjivi indie pop odličan kao zvučna kulisa za čitanje knjige na plaži.
7. Mac DeMarco – Salad Days
Bez obzira jesu li ga žanrovski smještali u dream pop ili indie rock, kritičari su treći po redu album mladog kanadskog multiinstrumentalista bez iznimke proglašavali jednim od najboljih albuma godine. Briljantno odsviran, obojan zvonkim gitarama i melodioznim basom, ovaj je album idealan za čitanje novina ujutro na polupraznoj plaži.
Ništa se ne može usporediti s nježnim, zavodljivim i nevjerojatno senzualnim glasom Hope Sandoval. OK, Margo Timmings iz Cowboy Junkiesa ima krasan glas, ima ga i cijeli niz kantautorica nove generacije, ali Hope Sandoval je neponovljiva. Mnogi su se pitali hoće li Mazzy Star uspjeti pronaći magiju 17 godina nakon posljednjeg albuma. Bez brige, uspjeli su ga i nadmašiti. Poslovično sanjivi zvuk s tragovima psihodelije, countryja i bluesa idealna je zvučna ljetna kulisa i povratak Mazzy Star u velikom stilu.
9. San Fermin – San Fermin
Nakon što je 2011 diplomirao na Yaleu, Ellis Ludwig – Leone, je vjerojatno na čuđenje svojih bližnjih, odlučio pokrenuti San Fermin i snimiti atmosferični, bogato orkestrirani indie pop album s duhačima. Na njegovu sreću rezultat je ispao odličan. Na trenutke sličan najboljim radovima Beirut, na trenutke sanjiv i melankoličan, San Fermin je naprosto sjajan album.
Beskrajno nadarena Sharon ne pjeva baš o vedrim i optimističnim temama. Ima tu i nesretne ljubavi i tužnih ljudskih sudbina beskućnika te razne druge dešperacije, ali njezina je glazba toliko istodobno nježna i moćna, atmosferična i dramatična, da unatoč tuzi zvuči neodoljivo privlačno. Nisu sve pjesme lagane, zna Sharon malo i potegnuti, ali na albumu zapravo nema slabog mjesta.
11. Timber Timbre – Hot Dreams
Zvuk albuma „Hot Dreams“ možda bi najjednostavnije bilo opisati kao idealan soundtrack za cijeli niz filmova različitih žanrova, od futurističkog noirea „Blade Runnera“, preko spaghetti westerna do raznih uradaka Davida Lyncha. Lagano i neodoljivo, idealno za chilanje na plaži nakon ručka.