Pressica_udruga_Promo.jpg

Traže smjene Tedija Lušetića i Berislava Šipuša i 50 posto novca za programe autorske rock glazbe

Na press konferenciji "Rock nije kultura?!" predstavnici udruge Promo (Udruga koncertnih promotora),  iskazali su nezadovoljstvo i protest protiv nedavno objavljenih skandaloznih rezultata dodjele javnih sredstava za glazbene programe od strane Ureda za kulturu grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a također i protiv dosadašnje dugogodišnje prakse dodjeljivanja navedenih sredstava istom uskom krugu institucija i organizatora.

Predstavnici udruge Promo objasnili su sustav dodjele javnih sredstava u glazbenoj kulturi pri čemu je ključna činjenica da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju članove Vijeća koji ocjenjuju predložene glazbene programe na natječaju za Javne potrebe u kulturi. Sastav imenovanih Vijeća za glazbu pokazuje da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju isključivo osobe koje se bave reproduktivnom klasičnom glazbom i eventualno jazzom. Pri tome tzv. nominiranje članova Vijeća služi stvaranju privida demokratske procedure.

Odgovorne osobe za održavanje ovakvog diskriminatornog sastava kulturnih Vijeća za glazbu su Tedi Lušetić, klarinetist, zamjenik pročelnika, ispred Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Berislav Šipuš, dirigent, zamjenik ministrice kulture ispred Ministarstva kulture.

Istraživanje glazbenih potreba i preferencija, provedeno od agencije Ipsos Puls u listopadu 2014. na reprezentativnom uzorku, pokazalo je da 80% građana grada Zagreba i Republike Hrvatske kao svoju javnu kulturnu potrebu u glazbi navodi koncerte kvalitetne suvremene autorske glazbe (koja se u širem smislu naziva rock glazbom uz sve moderne izvedenice), no bez obzira na to Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu takve programe i koncerte u potpunosti isključuju iz sustava javnog financiranja glazbene djelatnosti.

Unatoč javnom interesu, Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu nerelevantno sufinanciraju samo klasičnu i jazz glazbu, čime ograničavaju pojam glazbe te diskriminiraju kvalitetne suvremene autorske glazbene oblike.

Rezultati takvog sufinanciranja mogu se vidjeti iz objavljenih podataka u Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba, po kojima se vidi da se koncerata klasične glazbe u Zagrebu održi preko 500, dok se koncerata rock glazbe u Zagrebu održi oko 250, iako je potreba javnosti za rock koncertima četverostruko veća od javne potrebe za klasičnim koncertima.

Jasno je da se u stvari radi o lobiju koji štiti uske interese, iako se radi o javnim sredstvima namijenjenima zadovoljavanju javnih potreba u kulturi, tvrde u udruzi Promo, koja takvu praksu smatraju izrazito nedemokratskom.

Zbog toga zahtijevaju od premijera Zorana Milanovića i ministrice kulture, te od zamjenice gradonačelnika Grada Zagreba Sandre Švaljek, opoziv navedenih Vijeća za glazbu i njima nadređene javne dužnosnike, Berislava Šipuša i Tedija Lušetića, jer su, po njima, najodogovorniji za uzurpaciju javnog novca namijenjenog zadovoljavanju javnih potreba na području glazbe.

Rock glazba se u Hrvatskoj tretira diskriminatorski
Rock glazba se u Hrvatskoj tretira diskriminatorski
Zalažu se i za priznavanje rock glazbe kao javne potrebe u glazbenoj kulturi te za uključivanje suvremene autorske glazbe u postojeće sustave sufinanciranja gradske i državne glazbene kulture.

Traže i financijsku raspodjelu javnih sredstava namijenjenih za programsku djelatnost u glazbi u pravednom omjeru i to 50% sredstava za potrebe suvremene autorske rock glazbe te 50% programskih sredstava za potrebe reproduktivne klasične i jazz glazbe.

Omjer od 50% je, smatraju, više nego pravedan, jer uz programska sredstva osiguranima od strane navedenih Vijeća za glazbu kroz natječaje za javne potrebe u kulturi, glazbene ustanove posebno su podržane i tzv. sredstvima za hladni pogon za što se izdvaja oko 60 milijuna kuna javnog novca samo za tri ustanove u Zagrebu (KD Vatroslav Lisinski, Koncertna direkcija Zagreb i Zagrebačka filharmonija).

Tim sredstvima su u potpunosti pokriveni troškovi plaća, dodataka na plaću, režija, i sl. Povrh navedenih financiranja, glazbene ustanove su oslobođene i plaćanja PDV-a na ulaznice, odnosno za ustanove u glazbi PDV na ulaznice je 0%, dok nezavisni organizatori plaćaju 13% PDV-a na ulaznice za koncerte.

Udruga Promo ističe da je istraživanje pokazalo da publika nije isključiva te da je publika rock koncerata, iako u manjoj mjeri, ujedno i publika klasičnih i jazz koncerta, što pokazuje da je suradnja s organizatorima rock koncerta u dugoročnom interesu svih onih koji žele stvarati novu klasičnu i jazz publiku, kao i prestanak ovakvog isključivog ponašanja klasičarsko/jazz lobija koje se manifestira kroz monopolizaciju javnih sredstva za glazbu.

Obzirom da je na skupštini Grada Zagreba 26.03. predviđeno glasanje o Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka 2015-2022., a kako Strategija definira budućih 8 godina razvoja Grada Zagreba, nedopustivo je da rock glazba bude izostavljena iz Strategije te zbog toga Udruga Promo od zastupnika u skupštini Grada traži da amandmanom u Strategiju uvrste kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu.

Ispred inicijative udruge Promo stoje sljedeći koncertni organizatori i glazbeni klubovi: INmusic festival, Vintage Industrial Bar, Tvornica kulture, Klub.Zagreb, Močvara, Žedno uho, Pozitivan ritam, Klub Palach, Distune Promotion, Seasplash festival, Multikultura, SuperUho festival, Outlook festival, Dimensions festival, Terraneo Festival, Dirty Old Festival.