Na 15. izdanju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, koje će se održati u kinu Kaptol Boutique Cinema od nedjelje, 24. veljače do nedjelje, 3. ožujka, gledatelje očekuju 104 dokumentarna filma raspoređena u 16 programa, niz atraktivnih službenih i posebnih filmskih programa, predavanja, razgovori s autorima i koncerti. Selektori su za ovogodišnje izdanje pogledali otprilike 1.700 filmova, a u natjecateljski program ZagrebDoxa uvrstili su 37 filmova: 19 u međunarodnu i 18 u regionalnu konkurenciju. ZagrebDox, kao i dosad, uz natjecateljski program donosi i niz popularnih službenih programa: Biografski dox, Glazbeni globus, Happy Dox, Kontroverzni dox, Majstore doxa, Stanje stvari, Teen Dox, ADU Dox i Factumentarce.

Međunarodna konkurencija

U međunarodnu konkurenciju 15. ZagrebDoxa uvršteno je 19 dokumentaraca, a zanimljivo je da gotovo polovicu naslova potpisuju autori do 35 godina, što najavljuje trend smjene generacija na svjetskoj dokumentarističkoj sceni. Dva filma mladih autora ujedno su i kandidati za ovogodišnju nagradu Oscar: „U procijepu“ (Minding the Gap) redatelja Bing Liua, atmosferični doku-hit sa Sundancea o američkim skejterima na pragu zrelosti koji je dosad osvojio gotovo 50 svjetskih nagrada, i britanski kratkometražni dokumentarac „Crna ovca“ (Black Sheep) redatelja Eda Perkinsa koji postavlja teška i aktualna pitanja o rasi i identitetu. Generaciji rođenoj krajem osamdesetih pripada i Alexandria Bombach, dobitnica nagrade za režiju na Sundanceu 2018. godine, redateljica potresnog i važnog dokumentarca „Na njezinim plećima“ (On Her Shoulders) o Nadiji Murad, aktivistici za prava Jazida.

U međunarodnoj konkurenciji ZagrebDoxa gledamo niz filmova nagrađenih na prestižnim svjetskim festivalima, od Venecije i IDFA-e do Sundancea i Cannesa. „Još se snima“ (Still Recording) Ghiatha Ayouba i Saeeda Al Batala, ovjenčan s čak sedam nagrada na venecijanskom Tjednu kritike, moćna je i potresna posveta dokumentaristima i umjetnicima koji su odlučili svjedočiti užasima u Siriji. Kontemplativni dokumentarac o jednom nesvakidašnjem međugeneracijskom prijateljstvu, „Summa“ u režiji Andreija Kutsile, nagrađen je priznanjem za najbolji srednjometražni dokumentarac na IDFA-i. S IDFA-inom nagradom za najbolji nizozemski dokumentarni film na ZagrebDox stiže “Nešto se ipak polako mijenja” (“Now Something is Slowly Changing”). Film istražuje različite suvremene oblike osobnog razvoja, od treninga za bolje upravljanje s konjima do masiranja svinja i prezentacije o sreći za osnovnoškolce.

Uz već spomenute naslove, za Oscara je nominiran i dokumentarac o afroameričkoj zajednici u Alabami „Okrug Hale jutros, večeras“ (Hale County This Morning, This Evening) RaMella Rossa, nagrađen i na festivalima Full Frame i Sundance. S nagradama Tribece i festivala Visions du Réel u Zagreb stiže australsko-njemački „Otok gladnih duhova“ (Island of the Hungry Ghosts) redateljice Gabrielle Brady koji vodi gledatelje u strogo čuvani prihvatni centar za ilegalne imigrante na Božićnom otoku usred Indijskog oceana. Francuski „Četiri vjetra“ (To the Four Winds) redatelja Michela Toesce o farmeru koji pruža utočište izbjeglicama na svojoj farmi na granici između Italije i Francuske osvojio je posebno priznanje Golden Eye u Cannesu.

Dva filma u konkurenciji nastala su prema poznatim pričama s novinskih naslovnica. Američki „Tri identična stranca“ redatelja Tima Wardlea priča je o jednojajčanim blizancima koji su bili razdvojeni nakon rođenja, a slučajno su se sreli u dobi od 19 godina. „Splav“ (The Raft) u režiji Marcusa Lindeena, nagrađen na CPH:DOX-u, na zanimljiv način rekonstruira jedan od najpoznatijih socioloških eksperimenata 70-ih za koji se petoro muškaraca i šest žena otisnulo preko Atlantskog oceana na splavi. U međunarodnu konkurenciju ZagrebDoxa stižu i dvije zanimljive obiteljske priče koje također potpisuju mlade autorice. Cille Hannibal, redateljica danskog filma „Te noći smo pali“ (The Night We Fell), dirljivog osobnog dokumentarca o žalovanju i gubitku voljene osobe kojim se otvara ovogodišnji ZagrebDox, i Anna Kryvenko, koja u filmu „Moj neznani vojnik“ (My Unknown Solider) preispituje sudbinu svoga praujaka koji je 1968. godine ušao u Prag kao okupator, o čemu se u njezinoj obitelji desetljećima šuti.

U međunarodnu konkurenciju uvršteni su još češko-nizozemski „Bruce Lee i razbojnik“ (Bruce Lee and the Outlaw) u režiji Joosta Vandebruga, priča iz podzemlja Bukurešta koja se bavi sudbinom jednog dječaka beskućnika, poljski „Simfonija tvornice Ursus“ redateljice Jaśmine Wójcik, koji oživljava sjećanja radnika nekad najvećeg europskog proizvođača poljoprivredne opreme, i vizualno impresivan kineski dokumentarac nagrađen u Busanu „Na planini“ (Up the Mountain) Yang Zhanga o kineskom umjetniku koji je svojim podukama iz slikarstva trajno transformirao jednu seosku planinsku zajednicu.

Za Veliki pečat u međunarodnoj konkurenciji natječu se i tri sjajne dokumentarne minijature: iransko-britanski „Zgriješila sam s užitkom“ (I Have Sinned a Rapturous Sin) redateljice Maryam Tafakory o ženskoj senzualnosti u islamskoj kulturi, estonsko-peruanski „Sretan život“ (A Life of Pleasure) Marte Pulk koji se bavi temom nasilja u vezi iz perspektive nekoliko prostitutki i švicarski „All Inclusive“ Corine Schwingruber Ilić o masovnom kruzing-turizmu koji je nagrađen Zlatnom golubicom na DOK Leipzigu.

Regionalna kokurencija

Natjecateljski blok regionalne konkurencije uključuje 18 dokumentarnih filmova među kojima su i novi dokumentarac Gorana Devića, trostruki laureat DOK Leipziga i niz naslova prikazanih na prestižnim festivalima poput IDFA-e, Berlinalea, Sundancea, Visions du Réela, Locarna i Hot Docsa.

Novi film Gorana Devića „U ime Republike Hrvatske“ prati Marka Franciškovića u pokušaju predstavljanja radikalnog političkog programa i pravosudno-psihijatrijskoj reperkusiji koja je uslijedila nakon tog političkog aktivizma. S IDFA-e stiže „Mađarska 2018.“ (Hungary 2018) Eszter Hajdú, važan i simptomatičan film za trenutačnu europsku i regionalnu političku situaciju koji nas vodi iza kulisa demokracije politički devastirane Mađarske, a bavi se porastom nacionalizama i desničarskog ekstremizma u Europi. „Lake lekcije“ (Easy Lessons) redateljice Dorrotye Zurbó još je jedan mađarski naslov iz regionalne konkurencije. Film je prikazan na Locarnu, a prati sedamnaestogodišnju Kaifu, odbjeglu iz rodne Somalije kako bi izbjegla prisilni brak, dok se pokušava integrirati u mađarsko društvo. Trostruki laureat DOK Leipziga „Sanjala sam“ (I Had a Dream) u režiji Claudije Tosi film je o dvije talijanske političarke i njihovu suočavanju s talijanskim političkim ambijentom u kojem žene nisu dobrodošle. Njih dvije pritom svjedoče promjenama koje donedavno nisu mogle ni naslutiti: smrti politike i uzletu populizma. Iz Italije u regionalnu konkurenciju dolaze i „Pospane priče“ (Stories of the Half-Light) redatelja Luce Magija, koji je nagrađen na Visions du Réelu, i „Una Primavera“ (red. Valentina Primavera), koji je premijeru imao na DOK Leipzigu.

Prikazana na Hot Docsu i nagrađena posebnim priznanjem na Visions du Réelu, alpinistička priča srpskog redatelja Mladena Kovačevića „4 godine u 10 minuta“ uvrštena je i u regionalnu konkurenciju ZagrebDoxa. Taj intimni prikaz jednog nesvakidašnjeg putovanja i avanture prvog srpskog alpinista koji se popeo na Mount Everest načinjen je od slučajno pronađenog amaterskog videomaterijala i tekstova iz dnevnika protagonista koji su otkriveni nakon 17 godina. Još jedan film, rumunjski „Boksač zvan Marelica“ (Caisă) Alexandrua Mavrodineanua, dotiče se sporta. To je priča o upornosti, otpornosti i opstanku u surovom okruženju unutar i izvan sportske dvorane. U programu gledamo i koprodukciju Srbije i Švicarske „Taurunum Boy“ u režiji Jelene Maksimović i Dušana Grubina o "opasnim" dečkima iz Zemuna, njihovim zabavnim danima, jednostavnim snovima i neuzvraćenim ljubavima i belgijsko-crnogorski dokumentarac „Separation, Vivid Dreams“ redateljice Bojane Radulović koji je prikazan na IDFA-i i DOK Leipzigu.

U konkurenciji su i dva slovenska dokumentarca: „Temelji“, u kojem redatelj Peter Cerovšek prati izgradnju luksuznog hotela kroz prozor svoje kuhinje, bilježeći usput djeliće raspada svoje veze koji se nehotice potkradaju u snimljeni materijal, i „Koliko se voliš?“ redateljice Nine Blažin o beskućnici Viktoriji koja planira novi život.

Nakon prikazivanja u službenim programima Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu u regionalnoj konkurenciji ZagrebDoxa gledamo kosovski dokumentarac „U sredini“ (In Between) Samira Karahode i kanadsko-bosanske „Kamene govornike“ (The Stone Speakers) Igora Drljače koji su premijeru imali na festivalu u Torontu. „Veerin čarobni život“ (The Magic Life Of V) u režiji Tonislava Hristova također stiže s Berlinalea, a prikazan je i na Sundanceu.

Uz Devićev dokumentarac, za Veliki pečat u regionalnoj konkurenciji natjecat će se još tri hrvatska naslova. Redateljice Marija Ratković Vidaković i Dinka Radonić potpisuju hrvatsko-švedsku koprodukciju „IKEA for YU“ koja je prikazana na DOK Leipzigu. To je film o obitelji suredateljice Marije, koja i danas njeguje jugoslavenske ideale, i priča o odrastanju, odvajanju od roditelja i prihvaćanju vlastita sustava vrijednosti. „Na kraju tame“ Ranka Paukovića u fokus stavlja Sakibu, jednu od posljednjih radnica iz rudnika Breza, i istražuje što znači biti rudar na kraju ere fosilnih goriva, ali i što znači biti žena u suvremenoj Bosni i Hercegovini. „Susjedi“ Tomislava Žaje prate ljude s psihičkim poteškoćama koji napuštaju instituciju nakon desetljeća provedenih u izolaciji i pokušavaju obnoviti svoje raspadnute živote.

Majstori doxa

Službeni program Majstori doxa i ove godine okuplja neke od najznačajnijih dokumentarista današnjice: Vitalija Manskog, Viktora Kossakovskog, Nikolausa Geyrhaltera i Ivarsa Seleckisa. Nizu poznatih imena sa Starog kontinenta pridružuje se slavni novozelandski filmaš Peter Jackson.

„Putinovi svjedoci“ (Putin’s Witnesses) novi je film Vitalija Manskog, nagrađen na festivalima u Stockholmu, Camdenu i Karlovim Varima. Kad je 31. prosinca 1999. godine Jeljcin kao prvi demokratski odabran predsjednik Rusije predao svoju vlast Vladimiru Putinu, redatelj Manski je radio kao urednik dokumentarnog programa ruske državne televizije i imao je pristup ruskom predsjedniku i njegovu političkom usponu. Malotko je tada pretpostavljao da će Putin vladati sve do danas. Manski se s odmakom od gotovo dvadeset godina vraća svom arhivskom materijalu propitujući vlastitu ulogu u trenutku povijesne prekretnice. Vitalij Manski jedan je od najcjenjenijih ruskih dokumentarista čiji rad ZagrebDox od samih početaka sustavno prati (Cjevovod, Divlja divlja plaža, Ispod Sunca, Rodbina). Godine 2014. njegov film „Cjevovod“ osvojio je nagradu Movies That Matter, a 2017. održao je na ZagrebDoxu masterclass.

„Aquarela“ u režiji Viktora Kossakovskog iznimno je vizualno putovanje u kojem do izražaja dolazi promjenjiva ljepota i sirova moć vode. Sniman brzinom od 96 sličica u sekundi, film je dramatično svjedočanstvo nemjerljive, gole snage i hirovite prirode vode, najdragocjenijeg resursa na Zemlji. Od varljivog leda na Bajkalskom jezeru u Rusiji preko Miamija i uragana Irme pa sve do velebnih Angelovih slapova u Venezueli, voda je protagonist "Aquarele", a redatelj uspijeva s nevjerojatnom vizualnom preciznošću prikazati sva njezina lica. Glazbu za film potpisuje finski autor Eicca Toppinen, a izvedbe finski cello-metal bend Apocalyptica. Viktor Kossakovski čuveni je ruski redatelj i majstor promatračkog dokumentarca kojeg je publika ZagrebDoxa imala priliku pobliže upoznati 2013. godine kad je, uz majstorsko predavanje, prikazana i retrospektiva njegovih filmova. "Aquarela" je, među ostalim, prikazan u programu Venecijanskog filmskog festivala i na IDFA-i.

„Bodljikava žica“ (Border Fence), novi film poznatog austrijskog dokumentarista Nikolausa Geyrhaltera, važna je priča o stanju Europe danas, kao i o apsurdnosti njezinih granica. Geyrhalter budnim okom istražuje nekoliko kvadratnih kilometara oko prijevoja Brenner. Godine 2016. taj granični prijelaz između Austrije i Italije odjednom je postao poprište nove politike Europske unije prema izbjegličkoj krizi. Nakon zatvaranja balkanske rute Austrija se bojala da će izbjeglice nahrupiti kroz prijevoj Brenner pa je tako u proljeće 2016. godine najavila poduzimanje "konstruktivnih mjera", odnosno podizanje ograde. Geyrhalter je obavio detaljne razgovore s lokalnim policajcima, planinarima, farmerima, zaposlenicima u naplatnim kućicama, vlasnicima kafića i snimio ih u precizno osmišljenim kadrovima.

Latvijski dokumentarist i jedan od osnivača legendarne škole poetskog dokumentarnog filma u Rigi, Ivars Seleckis, u filmu „Nastavit će se“ (To Be Continued) prati petoro prvašića iz različitih obitelji kroz cijelu školsku godinu. Redatelja posebno zanima kako se odluke koje donose roditelji odražavaju na razmišljanja djece. Film je prikazan na festivalima Message to Man, Visions du Réel i IDFA-i, a redatelj Seleckis dobio je nagradu za životno djelo na festivalu Black Nights u Talinu.

Spajajući najnovija tehnološka dostignuća s prepoznatljivom posvećenošću detaljima, nagrađivani redatelj Peter Jackson u filmu „Nisu imali kada odrasti“ (They Shall Not Grow Old) daje nevjerojatan prikaz vojnika i događaja iz Prvog svjetskog rata. Uz restaurirane materijale, koloriranu arhivsku građu, originalne, uglavnom neviđene snimke iz opsežnog arhiva Carskog ratnog muzeja i intervjue za BBC, vojnici koji su se borili u Velikom ratu prikazani su u potpuno novom svjetlu. Film donosi iznimno dojmljivo, autentično i dramatično iskustvo ispričano glasovima britanskih vojnika koji su ga proživjeli.

Stanje stvari

Službeni program Stanje stvari gledateljima daje uvid u poznate ili manje poznate događaje, nudi zanimljive i nove poglede na brojne društvene fenomene, a njegove dokumentarne priče nerijetko vode gledatelje u najudaljenije zakutke našega planeta. 

U sjajnom novom dokumentarcu „Generacija bogatstva“ (Generation Wealth) Lauren Greenfield (Kraljica Versaillesa, Djeca i novac, KULTura ljepote…) pokušava odgonetnuti odakle proizlazi suvremena opsesija bogatstvom. Među brojnim sugovornicima, bogatašima, starletama i celebrityjima, nalazi se i tzv. ”antikrist financijskog svijeta” Florian Homm. Film je 2018. godine otvorio Sundance, a prikazan je i na Berlinaleu, SXSW-u, CPH:DOX-u i drugim festivalima.

Važnu priču o hrabroj Iračanki donosi dokumentarac „Žene s eksplozivnim naušnicama“ (Women With Gunpowder Earring) iranskog redatelja Reze Farahmanda. Njegova protagonistica, Noor Al Helli je novinarka koja, potaknuta surovom svakodnevnicom rata i terorizmom na Bliskom istoku, odlazi u oslobođeno, ali još uvijek opasno područje u sjevernom Iraku. U kampu pod kontrolom iračke vlasti susreće one o kojima u tom kontekstu rijetko razmišljamo, obitelji terorista, žene i djecu okružene mirisom baruta i zvukovima eksplozija. Nagrađen priznanjem za najbolju režiju na festivalu dokumentarnog filma Cinema Vérité u Iranu, film svjedoči o nevjerojatnoj snazi volje jedne žene da promijeni svijet oko sebe.

Dva dokumentarca kritički se odnose prema postojećem stanju svjetskog ekonomskog i ekološkog sustava. Njemački „Greška sustava“ (System Error) Floriana Opitza bavi se pitanjem suvremenog kapitalizma, koji se temelji na konceptu beskrajnog rasta. Zašto toliko inzistiramo na neprestanom rastu ako znamo da nas to u konačnici može dokrajčiti? Drugi film vizualno je dojmljiv „Živjeti u prošlosti budućnosti“ (Living in the Future’s Past) američke redateljice Susan Kucera, a tematizira odnos ljudi prema planetu. Film polazi od činjenice da je Zemlja postojala puno duže nego što smo se mi na njoj našli i postojat će i kad s nje nestanemo. U filmu progovara niz cijenjenih znanstvenika i filozofa, a pripovjedač i producent filma je slavni glumac Jeff Bridges.

U godini koju su obilježili pokreti #timesup i #metoo autorica Amy Adrion snimila je niz intervjua s uspješnim holivudskim redateljicama. Njezin dokumentarac „Samo pola slike“ (Half the Picture), nagrađen na Sundanceu, progovara o poražavajuće malom broju redateljica u Hollywoodu. U filmu o svojim počecima, uspjesima i poteškoćama govore, između ostalih, Ava DuVernay, Jill Soloway, Lena Dunham, Catherine Hardwicke, Miranda July i mnoge druge.

Na ZagrebDoxu ne propustite jedan posve drugačiji dokumentarac u režiji svestranog francuskog vizualnog umjetnika i redatelja Clémenta Cogitorea (Wakhan Front, nagrađen na kanskom Tjednu kritike 2015, Bielutin – u vrtu vremena, prikazan na ZagrebDoxu 2013). Film „Braguino“, ovjenčan nagradama Dokufesta, Indielisboe i FID Marseillea i filmskih festivala u Moskvi i San Sebastianu, gledatelje vodi u središte sibirske tajge, 700 kilometara od prvog naselja. U bajkovitoj divljini do koje je moguće doći jedino helikopterom upoznajemo dvije zaraćene obitelji, Braguine i Killine. Potomci "starovjeraca”, proganjanih disidenata Ruske pravoslavne crkve, žive u potpunom skladu s prirodom, koji bi uskoro mogla ugroziti najavljena devastacija šume.

Američko-španjolski film „Šutnja drugih“ (The Silence of Others) u režiji Almudene Carracedo i Roberta Bahara, a s producentskim potpisom Pedra Almodóvara, film je o upornim pojedincima i njihovim malim pobjedama. Kontroverzni zakon o amnestiji u Španjolskoj je na snazi već 40 godina. U želji da prekinu vlastitu i kolektivnu šutnju, protagonisti filma, žrtve Francova režima, progovaraju o svojim sjećanjima. Film je osvojio nagradu publike i Peace Film Prize na Berlinaleu, a nagrađen je i u Sheffieldu i Jihlavi.

U Mumbai gledatelje vodi kratkometražni indijski dokumentarac „Tungrus“ redatelja Rishija Chandne. To je priča o četveročlanoj obitelji koja svoj mali životni prostor dijeli s jednim posebnim pijetlom. Kako je tijekom vremena pernati ljubimac počeo zauzimati sve više prostora, počelo se postavljati pitanje pojesti ga ili ne.

Poznati o poznatima

U filmovima obuhvaćenim posebnim programom ZagrebDoxa (24. 2. – 3. 3., Kaptol Boutique Cinema) Poznati o poznatima neki od najzvučnijih autora i dokumentarista današnjice okreću svoje kamere prema istaknutim i karizmatičnim ličnostima suvremena svijeta politike, religije, kulture i društva.

Wim Wenders, dokumentaristički “specijalist” za umjetnike i slavne (Buena Vista Social Club, 1999; Pina, 2011; Sol zemlje, 2014), portretira u svom najnovijem biografskom filmu, „Papa Franjo, čovjek od riječi“ (Pope Francis, a Man of His Word), aktualnog poglavara Katoličke crkve. Autor omogućuje Papi izravno obraćanje gledateljima i iznošenje svojih promišljanja o gorućim problemima današnjeg društva i Crkve koju pokušava reformirati.

Mihail Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza, kontroverzni “arhitekt” perestrojke i glasnosti, u fokusu je „Susreta s Gorbačovom“ (Meeting Gorbachev), novog dokumentarnog filma slavnog njemačkog redatelja Wernera Herzoga. Naoružan britkom ironijom i u ležernom izdanju, Herzog s umirovljenim državnikom i šarmerom razgovara u jednom moskovskom uredu. Stota godišnjica Bergmanova rođenja iznjedrila je još jedan važan film posvećen najslavnijem švedskom redatelju.

„U potrazi za Bergmanom“ (Searching For Ingmar Bergman) je osobni hommage velike predstavnice novog njemačkog filma Margarethe von Trotta. Zanimljivo je vidjeti kako se nakon četiri desetljeća igranofilmske karijere redateljica prvi put snalazi u dokumentarnoj formi i kako se nosi s izazovom da kaže nešto novo o klasiku o kojem je štošta već rečeno.

Dvostruki pobjednik Sundancea Eugene Jarecki vozi se u filmu „Kralj“ (The King) po SAD-u u originalnom Rolls-Royceu Elvisa Presleya uoči predsjedničkih izbora 2016. godine i raspravlja s brojnim poznatim ličnostima o tome što je ostalo od mita o američkom snu 40 godina nakon “kraljeve” smrti i o vrijednostima koje Amerika danas utjelovljuje.

Kultni automobil igra važnu ulogu i u životu bivšeg urugvajskog predsjednika, simpatičnog Joséa “Pepea” Mujice, skromnog farmera koji živi jednostavnim životom na farmi cvijeća, a vozi se na posao u predsjedničku palaču u staroj Bubi, svojoj najvrjednijoj pokretnoj imovini. „El Pepe, jedan uzvišeni život“ (El Pepe, una vida suprema) Emira Kusturice također ne propustite pogledati u programu Poznati o poznatima.

Biografski dox

Filmovi uvršteni u službeni program Biografski dox gledateljima daju zanimljiv uvid u živote iznimnih pojedinaca čija postignuća, hrabrost ili aktivizam inspiriraju ljude diljem svijeta.

„John McEnroe: U carstvu savršenstva“ (John McEnroe: In the Realm of Perfection) francuskog autora Juliena Farauta živopisni je pogled izbliza na tenisku legendu Johna McEnroea na vrhuncu njegove karijere u osamdesetima. To je istodobno i zanimljiva studija sporta, ljudskog tijela i pokreta. Kadrovi izbliza, snimljeni iz različitih perspektiva, usporene snimke i 16-mm zapisi preuzeti iz Nacionalnog sportskog arhiva, ali i zanimljiv postupak vizualne analize finalnog meča na French Openu 1984. godine između ljevaka Johna McEnroea i Ivana Lendla, grade jedinstven dokumentarni portret tog svadljivog genija.

Britanski dokumentarac „U posljednjem trenutku“ (Under the Wire) u režiji Chrisa Martina priča je o posljednjoj, fatalnoj misiji cijenjene britanske reporterke i ratne izvjestiteljice Sunday Timesa Marie Colvin, ali i svjedočanstvo strahota koje prolaze hrabri novinari diljem svijeta u potrazi za istinom. U veljači 2012. godine Marie Colvin stigla je u Siriju u pratnji fotografa Paula Conroyja kako bi izvještavala o sudbinama civila zatočenih u Homsu pod opsadom sirijske vojske. Marie se nikad nije vratila s misije, a ovaj dokumentarac, koji se temelji na istoimenoj knjizi Paula Conroyja, priča je o njezinim posljednjim danima.

„Cijena neplaćenog“ (The Price of Free) redatelja Dereka Doneena i producenta Davisa Guggenheima (Čekajući Supermana, Neugodna istina), nagrađen kao najbolji američki dokumentarac na Sundanceu 2018. godine, daje uzbudljiv uvid u nastojanja jednog čovjeka da iskorijeni dječji rad. Film prati Kailasha Satyarthija, aktivista za prava djece, i njegov tim u nizu akcija diljem svijeta. Kao mladić, Satyarthi je napustio obećavajuću karijeru inženjera i osnovao Bachao Andolan – pokret za spas djetinjstva. Procjenjuje se da je tijekom nekoliko desetljeća u Indiji spasio 87 tisuća djece. On je i začetnik jednog od najvećih pokreta civilnog društva, Global March Against Child Labor, preko kojeg su zahtijevali donošenje međunarodnog zakona protiv najgorih oblika dječjeg rada, i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2014. godine, koju dijeli s Malalom Yousafzai.

„Kate Nash, podcijenjena djevojka“ (Kate Nash: Underestimate the Girl) u režiji Amy Goldstein intimni je portret Kate Nash, nekadašnje pop-senzacije koja se odrekla novca i slave kako bi otvoreno progovorila o nejednakosti u glazbenoj industriji. S 18 godina Kate je dominirala glazbenim top-ljestvicama, putovala je svijetom na turnejama, a njene pjesme dosezale su platinaste naklade. Kad je nekoliko godina kasnije odlučila stvarati glazbu pod vlastitim uvjetima, ostala je bez svega i stigla do ruba beskućništva i živčanog sloma. Film prati Kate Nash tijekom nekoliko godina dok pokušava održati kreativnu neovisnost i istovremeno platiti režije. Putem crowdfunding kampanje prikuplja sredstva za snimanje novog albuma, seli se u Los Angeles i započinje karijeru u TV seriji „Glow“.

U programu Biografski dox ove godine gledamo i već najavljenog aktualnog kandidata za nagradu Oscar u kategoriji dokumentarnog filma, „Free Solo“ u režiji Elizabeth Chai Vasarhelyi i Jimmy China. Autori prate penjača Alexa Honnolda i njegovu misiju da bez užeta i zaštitne opreme prvi osvoji visoku okomitu stijenu El Capitan u Nacionalnom parku Yosemite. "Free Solo" je osvojio nagradu publike na 43. Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu i nominiran je za nagradu BAFTA.

Glazbeni globus

Glazbeni globus, popularni službeni program ZagrebDoxa, ove godine ponovno uključuje šest sjajnih glazbenih dokumentaraca. U Glazbenom globusu gledatelje očekuje svjetska premijera dokumentarnog filma „Svijet Arvo Pärta“ u režiji Paula Hegemana koji nas uvodi u život i rad najizvođenijeg živućeg skladatelja na svijetu. Arvo Pärt je poznat po minimalističkom stilu i korištenju vlastite skladateljske tehnike koja se naziva tintinnabuli, ali i po reputaciji samotnjaka. U filmu upoznajemo Pärta kao skladatelja koji svoje stvaralaštvo napaja nevjerojatnom osjetljivošću, humorom i energijom. Otkrivamo i da taj veliki umjetnik nema običaj komunicirati riječima i svojom pojavom, već to čini glazbom, a ono što misli i želi izraziti zapisuje u notama. U središtu filma koji donosi Pärtov svijet je njegova intenzivna suradnja s Amsterdamskim čelističkim orkestrom.

Još jedan dokumentarac bavi se klasičnom glazbom. Iza kulisa svojih nastupa u najprestižnijim spektaklima iz najuglednijih kazališta diljem Europe gledatelje vodi mezzosopranistica Cecilia Bartolli u istoimenu filmu redatelja Fabija De Luce. Pridružuju joj se vrhunski glazbenici kao što su pijanist Daniel Barenboim, dirigenti Gustavo Dudamel i Antonio Pappano, pijanistica Martha Argerich i kontratenor Philippe Jaroussky s kojima Bartoli njeguje odnos koji se temelji na iznimnoj profesionalnosti, ali i prijateljstvu i suosjećanju.

U fokusu „Studija 54“ je fenomen njujorškog kluba koji je bio središte ekscesa i hedonizma 1970-ih, magnet za glamurozne zvijezde, usputni seks, brda kokaina i utočište za društvene otpadnike i queer ekipu. Tu su se danonoćno okupljale zvijezde poput Andyja Warhola, Micka Jaggera i Lize Minnelli sve dok jednoga dana Studio 54 nije zauvijek zatvoren. Redatelj Matt Tyrnauer prati uspon i pad osnivača kluba, dvojice najboljih prijatelja iz Brooklyna, Iana Schragera i Stevea Rubella.

Potpuno drugačije kolektivno iskustvo glazbe daje film „Pilas“ španjolske redateljice Lorene Cervere o malom kolumbijskom ženskom orkestru, a u maniri film noira i na tragu detektivske fikcije francuski redatelj Georges Gachot u dokumentarcu „Gdje si, João Gilberto?“ (Where are you, João Gilberto?) vodi gledatelja kroz vruće ulice Rija i zavodljivi brazilski ritam u potrazi za glazbenom legendom Joãom Gilbertom. Sve kako bi proniknuo u povijest i dušu bossa nove. Film je, između ostalih, prikazan na festivalu Visions du Réel.

„Mantra, zvuk u tišini“ (Mantra – Sounds into Silence) redateljice Georgije Wyss istražuje nove glazbene žanrove i mantru kao element spiritualnih praksi i meditacije, ali i kao društveni fenomen koji zbližava ljude. U filmu slušamo one kojima je donijela mir i promijenila život. Deva Premal & Miten, Krishna Das, Snatam Kaur samo su neki od ljudi koji u životu prakticiraju mantru. Ovo nije film o religiji, nego o duhovnosti i čovjekovu povezivanju sa sobom i drugima.

Teen Dox

Okosnicu programa ovogodišnjeg ZagrebDoxa, između ostalog, čini i program Teen Dox, koji donosi pet filmova različite tematike s fokusom na tinejdžere. Nanfu Wang je nezavisna redateljica iz Kine koja živi i radi u New Yorku. Njezin nagrađivani dugometražni prvijenac „Vrabac huligan“ natjecao se prije dvije godine u međunarodnoj konkurenciji ZagrebDoxa. Redateljica ovaj put donosi film „Ja sam druga ti“ (I Am Another You). Na proputovanju kroz Ameriku Wang je pratila mladog karizmatičnog Dylana, koji je udobnost vlastita doma i obiteljsku ljubav zamijenio životom na ulici. Fascinirana njegovim izborom kojim prkosi društvenim normama i potaknuta vlastitim slobodarskim mislima, Nanfu istražuje pojam individualne slobode i njezine granice.

Danski redatelj Emil Næsby Hansen u filmu „Nas dvoje“ (The Two of Us) govori o prvoj tinejdžerskoj ljubavi, ali i prvom prekidu. Iako Skjold i Isabel više nisu zaljubljeni, zauvijek će biti jedan drugome prva ljubav. Dok pokušavaju shvatiti što su kao par, a što kao pojedinci, razvijaju snažno prijateljstvo u kojem će uvijek postojati nostalgično sjećanje na ljeto u Kopenhagenu, kad je njihova ljubav bila na vrhuncu.

Redateljski dvojac Cristina Costantini i Darren Foster u „Sajmu znanosti“ (Science Fair) propituju izazove pred kojima se nalazi devet srednjoškolaca s različitih strana svijeta na međunarodnom sajmu znanosti u Los Angelesu. Taj višestruko nagrađivani dokumentarac uvodi nas u svijet ozbiljnog rivalstva, ali i u zabavni svijet tinejdžerskih hormona koji je, čini se, uvijek isti bez obzira na to gdje se nalazili.

Upečatljivi ženski lik buntovne palestinske tinejdžerice koja se želi prijaviti u vojsku donosi kanadska redateljica Christy Garland u filmu „Što Walaa želi“ (What Walaa Wants). Odrastajući u najvećem izbjegličkom kampu na Zapadnoj obali, uz Pojas Gaze, i pod vojnim nadzorom Izraela, Walaa sanja o tome da postane policajka, obuče uniformu, izbjegne brak i zarađuje sama za svoj život. Unatoč upozorenjima da žene ne bi trebale biti u vojsci i da sramoti obitelj, ona se prijavljuje – i prolazi selekciju.

Mladi redatelj Benjamin Mullinkosson predstavlja priču o Peteru i Matthewu, dva crvenokosa brata i njihovu odrastanju u američkoj obiteljskoj svakodnevici. Bratski odnos koji tek naizgled djeluje složno otvara priču o suočavanju s individualnim strahovima. Matthew se iracionalno i ekstremno boji pasa, a Peter je opsjednut TV emisijom Survivor. Film „Ma daj, ne budi p(ip)!“ (Don’t Be a Dick About It) dokumentira simpatičnu braću u konstantnoj svađi dok nastoje prevladati vlastite strahove. Iako prihvaćaju međusobne razlike i nedostatke, jednako im se, ako ne i više, izruguju.

Posebni programi

Slow Dox, nazvan prema istoimenu filmskom podžanru, gledateljima nudi posebnu vrstu doživljaja u filmovima koje odlikuju dugi kadrovi, minimalizam, opservacija i malo ili gotovo ništa radnje. Program, između ostalog, uključuje i eksperimentalni film sastavljen od namještenih snovitih slika „Njezina kuća obuzeta snom“ u režiji jednog od istaknutijih predstavnika pokreta slow doxa Scotta Barleyja. Program „Ljubav i moda“ donosi tri dokumentarca o modnim ikonama našega vremena. „Retrospektiva“ je posvećena Sergeju Loznici, jednom od najistaknutijih europskih dokumentarista današnjice i žestokom kritičaru ruske politike, dok će u sklopu Autorske večeri biti prikazan izbor filmova našeg nagrađivanog redatelja Nebojše Slijepčevića.

Već tradicionalno, nakon zatvaranja festivala i dodjele festivalskih nagrada najboljim filmovima po izboru žirija u nedjelju, 3. ožujka u programu The Best of Fest moći se pogledati svi nagrađeni filmovi ovogodišnjeg ZagrebDoxa i dodatne projekcije najtraženijih filmova festivala.
Svake večeri od utorka do petka u WOW baru održavat će se glazbeni program tematski vezan uz neki od filmova iz programa. Rođendanski Dox Party održat će se u subotu, 2. ožujka u Vinyl Baru u Bogovićevoj od 21 sat.

Ulaznice

Ulaznice se prodaju na blagajnama kina Kaptol Boutique Cinema, na tiketomatima u predvorju kina, online na kaptolcinema.hr i putem mobilne aplikacije iCineStar.
U dnevnim terminima besplatno se prikazuju svi filmovi iz međunarodne i regionalne konkurencije. Također, na sva glazbena događanja ulaz je slobodan.