Novo, 16. izdanje Zagreb Film Festivala održat će se tijekom osan dana u Zagrebu: od 11. do 18. studenog u kinima Europa i Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, F22 – Novoj akademijskoj sceni, dvorani Müller kina Europa, te po prvi put u Narodnom sveučilištu Dubrava i Kulturnom centru Travno. ZFF ove godine putuje i izvan Zagreba, u najvećem broju gradova dosad. U sklopu programa ZFF putuje od 15. do 18. studenog dio programa bit će prikazan u čak 15 hrvatskih gradova i dva dječja sela – SOS Dječjem selu Ladimirevci i SOS Dječjem selu Lekenik.

GLAVNI PROGRAM

Glavni program 16. ZFF-a predstavlja 12 novih autora i njihove prve ili druge filmove, a njih 11 natječe se za glavnu festivalsku nagradu Zlatna kolica. Filmovi sa svih strana svijeta, od Italije i Islanda do Tajlanda i Perua, jezikom filma kroz osobne priče progovaraju o vrućim temama – svjetskoj izbjegličkoj krizi, regrutima ISIS-a, silovanju, položaju žena u društvu i odlasku mladih u bolju budućnost; priče o ljudima koji na svojim životnim prekretnicama postaju neokrunjeni junaci.

Radnja filma "Dragi sine" tuniškog redatelja Mohameda Ben Attie prati agoniju jednog oca, sasvim prosječnog urbanog Tunižanina nakon što mu se sin, student pridruži redovima ISIS-a. Tunis je zemlja s najvećim brojem islamističkih regruta po glavi stanovnika, a redatelja je prvenstveno zanimalo kako njihov odlazak utječe na njihove obitelji. Film nosi koproducentski potpis braće Dardenne, a prikazan je, između ostalog, u programu 15 dana autora u Cannesu.

Film “Divljina”, debitantsko ostvarenje američkog indie glumca Paula Danoa (“Mala Miss Amerike” – ZFF 2006., “Bit će krvi”, “Okja”), istovremeno film odrastanja i feministički film, donosi priču o razvodu braka iz perspektive 14-godišnjaka. U ovoj inteligentnoj i suptilnoj drami o rastakanju američkog sna 1960-ih Dano sjajno režira najbolje glumce svoje generacije (Carey Mulligan i Jake Gyllenhaal).

Junakinja dirljive brazilske drame “Voljeni” u režiji Gustava Pizzija suočava se sa „sindromom praznog gnijezda“ nakon što joj najstariji sin najavi odlazak na drugi kontinent, dok se “Sve je dobro”, diplomski film njemačke redateljice Eve Trobisch, nagrađen kao najbolji debitantski film u Locarnu, bavi čestim problemom neprijavljivanja silovanja. Protagonistica, iako snažna žena, odlučuje se na šutnju sve dok posljedice te njene odluke ne postanu neizdržive. U uvrnutoj islandskoj akcijskoj komediji “Halla ide u rat” Benedikta Erlingssona (O konjima i ljudima – ZFF 2014.), glavna junakinja mora odabrati između ekoterorizma i majčinstva.

Dva vizualno raskošna filma stižu iz peruanske i tajlandske kinematografije. “Retablo” gledatelje vodi u religioznu seosku zajednicu u Andama, a prati oca i sina čiji se odnos komplicira nakon šokantnog obrata u stilu Planine Brokeback. Redatelj Alvaro Delgado-Aparicio L. nagrađen je kao najbolji debitant (Teddy) na ovogodišnjem Berlinaleu. “Manta Ray” u režiji Phuttiphonga Aroonphenga nagrađen kao najbolji film sekcije Horizonti Venecijanskog festivala, slojevita je priča s motivom krađe identiteta koja ukazuje na sudbinu Rohindža, jedne od najprogonjenijih etničkih manjina na svijetu.

ZFF ni ove godine neće proteći bez dugoočekivanih premijera hrvatskih filmova i manjinskih koprodukcija. Nastavak međunarodne karijere Tihane Lazović pozdravljamo u filmu “Kao da je moj sin” talijanske redateljice Costanze Quatriglio. Temeljen na istinitim događajima, film prati dva brata nastanjena u Italiji nakon bijega iz Afganistana kojima se okrene svijet kada saznaju da im je majka još uvijek živa.

“Sam samcat” Bobe Jelčića film je o ocu (Rakan Rushaidat) koji zbog želje da viđa kćer završava u labirintu hrvatske socijalne službe, a “Teret” Ognjena Glavonića u priči o vozaču kamiona koji prevozi tajanstveni teret progovara o zataškavanju ratnih zločina u Srbiji za vrijeme Miloševićeva režima. Scenarij se temelji na istinitoj priči, a razvijan je 2013. god. na ZFF-ovoj radionici Moj prvi scenarij. Premijerno je prikazan u canneskom programu 15 dana autora, a Leon Lučev osvojio je Srce Sarajeva za najboljeg glumca.

U glavni program uvrštene su i dvije romantične komedije: “Stari momci”, suvremena obrada priče o Cyranu de Bergeracu s Alexom Lawtherom (“Igra oponašanja”, “The End of the F***ing World”) svidjet će se ljubiteljima poetike Wesa Andersona, a u filmu “Sidro i nada” Carlosa Marquesa-Marceta (“10 000 km” – ZFF 2015.), koji se prikazuje izvan konkurencije gledamo Oonu i Geraldinu Chaplin.

 

PONOVNO S NAMA

Zagreb Film Festival u svom glavnom programu otkriva nove redateljske nade, a program Ponovno s nama posvećen je daljnjem praćenju njihovog stvaralaštva. Od 2016. godine program je natjecateljskog karaktera te se najboljem filmu dodjeljuje nagrada Zlatni bicikl.

Izvanredan ovogodišnji sastav povratnika na ZFF uključuje novi film laureata 13. ZFF-a Lászla Nemesa te dugoočekivani drugi film američke redateljice Debre Granik koja nam je u sjajnoj drami “Zimska kost” (2010.) „otkrila“ Jennifer Lawrence.

Sara Hribar i Marko Šantić u sjajnom metafilmu “Lada Kamenski” progovaraju o sudbinama nepoželjnih žena, a redateljica Aida Begić predstavlja važan film o nevidljivoj djeci u kojem sve uloge tumače mali Sirijci iz turskog sirotišta. Dvije sjajne komedije u programu potpisuju izraelsko-palestinski redatelj Sameh Zoabi i slovensko-češki redatelj Olmo Omerzu.

“Prije mraka” drugi je dugometražni film Lászla Nemesa, redatelja proslavljenog “Saulovog sina” (Zlatna palma, Oscar, BAFTA i Zlatni globus za najbolji strani film, Zlatna kolica ZFF-a).

Radnja atmosferične drame s elementima misterije smještena je u Budimpeštu 1913., a prati Irisz, djevojku koja pokušava razriješiti okolnosti smrti svojih roditelja i pronaći izgubljenog brata u naizgled profinjenom i naprednom, a zapravo prijetvornom i mračnom svijetu u osvit Prvog svjetskog rata. Uz izvrsnu mađarsku glumicu Juli Jakab, u filmu gledamo rumunjskog glumca Vlada Ivanova (“4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana, Psi”).

U novom filmu Debre Granik, “Ne ostavi traga”, Will, ratni veteran s dijagnozom PTSP-a i njegova maloljetna kći Tom žive u šumi u blizini Portlanda kao beskućnici, bez kontakta s drugim ljudima. Žive sretno, sve dok ih jednog dana slučajno ne spazi rendžer, a oni postanu točka na dnevnom redu policije i socijalnih službi. Dirljiv portret bliskosti oca i kćeri istovremeno daje sjajan uvid u borbu onih koji se ne uklapaju ili se ne žele uklopiti u društvo.

Filmove Sare Hribar i Marka Šantića na prethodnim izdanjima ZFF-a gledali smo u kratkometražnom natjecateljskom programu i Kockicama, a redateljski dvojac ove je godine ponovno s nama s dugometražnim filmom “Lada Kamenski”.

U filmu redatelj (Frano Mašković) poziva u stan tri renomirane glumice (Ksenija Marinković, Nataša Dorčić, Doris Šarić-Kukuljica) kako bi odabrao jednu za ulogu svoje voljene tete, bivše radnice u tvornici Kamensko. Brišući granice između stvarnog i glumljenog, film se dotiče sudbina svih onih žena koje iz nekog razloga više nisu poželjne na tržištu rada. Film je u Puli nagrađen između ostalog za najbolju debitanticu (Hribar), glavnu žensku ulogu (Šarić-Kukuljica) i scenarij.

Ponovno s nama je i Aida Begić, poznata po dugometražnim ostvarenjima “Djeca” i “Snijeg” (nagrada canneskog Tjedna kritičara). Njezin novi film, kandidat za Oscara “Ne ostavljaj me” progovara o djeci koju svakodnevno viđamo na ulicama naših gradova, ali koja nam ostaju nevidljiva. Uloge u dirljivom filmu o prijateljstvu i podvizima trojice dječaka iz sirotišta za izbjeglice tumače mali naturščici, Ahmad i Motaz, koje je redateljica upoznala pripremajući film u Turskoj.

Slovensko-češkog redatelja Olma Omerzua pamtimo po sjajnoj drami “Obiteljski film”, prikazanoj u glavnom programu 15. ZFF-a, a ove godine gledamo njegov novi film “Zimske mušice” koji će predstavljati Češku u utrci za Oscara. U komičnoj drami o odrastanju pratimo dva nestašna adolescenta u potrazi za avanturom života. U programu Ponovno s nama prikazuje se i novi film Sameha Zoabija, kojeg je ugledni magazin Filmmaker uvrstio na popis 25 najzanimljivijih lica nezavisnog filma, a na 4. ZFF-u prikazan je njegov kratkometražni film “Budi tiho”. Komedija “Tel Aviv gori” daje topao i originalan pogled na izraelsko-palestinski sukob iz očišta kaotične produkcije TV sapunice. Premijerno je prikazan u programu Horizonti na Venecijanskom festivalu gdje je osvojio nagradu Interfilm za promicanje međureligijskog dijaloga, a Kais Nashif je nagrađen kao najbolji glumac.

VELIKIH 5

Za staru damu Europu uvijek se vezivala raspuštenost i dekadencija, a ovogodišnje izdanje jednog od najpopularnijih pratećih programa ZFF-a, VELIKIH 5, koji predstavlja filmove iz najvećih europskih kinematografija (Italija, Španjolska, Velika Britanija, Njemačka, Francuska) donosi dosad najrazuzdaniji film slavnog talijanskog Oskarovca Paola Sorrentina, “Loro”.

Film o sviti biznismena i ambicioznih političara kojima je od 2006. do 2010. bio okružen medijski tajkun i najkorumpiraniji premijer u povijesti Italije, Silvio Berlusconi, već su prozvali proizvodom tamne strane Fellinija, inače stalnog izvora redateljeve inspiracije. U Sorrentinovoj viziji, talijansko društvo je čisti pakao, zauvijek kontaminirano jeftinom vulgarnošću i sveprisutnom korupcijom, a glavni zaplet filma vrti se oko lanca elitne prostitucije organiziranog za „bunga bunga“ zabave ostarjelog medijskog tajkuna kojeg u filmu utjelovljuje stalni Sorrentinov suradnik Toni Servillo, čiji lik svi pamtimo iz Oscarom nagrađene “Velike ljepote”.

U britanskom predstavniku selekcije moći će se vidjeti Keiru Knightley u ulozi života. Film “Colette” britanskog redatelja Washa Westmorelanda, biografska je drama o životu francuske spisateljice Sidonie-Gabrielle Colette, kandidatkinje za Nobelovu nagradu i pionirke borbe za ženska prava koja je iz temelja promijenila književnost, modu i izražavanje seksualnosti tadašnjeg Pariza s početka 20. stoljeća. Njezina knjiga Claudine po izlasku postaje jedna od vrućih tema tadašnje pariške scene, ali problem nastaje kad zasluge za pisanje knjige preuzme njezin suprug, a Colette se mora izboriti za sebe i svoje mjesto u književnim krugovima. Colette donosi priču o ženskom osnaživanju, a ona posebno odzvanja danas u eri pokreta #MeToo i #TimesUp.

Iz Španjolske stiže najnoviji film poznatog redatelja Jaimea Rosalesa “Petra”, o ženi koja se u potrazi za ocem suočava s bolnim obiteljskim naslijeđem, a koji od svjetske premijere na 15 dana autora u Cannesu ne prestaje intrigirati gledatelje. Priča “Petre” može se opisati kao kombinacija grčke tragedije i staloženog prikaza emotivnih vakuuma svakodnevice, u kojem se nasilje i tišina nalaze u suživotu. Na svom putu do istine Petra upoznaje čitavu galeriju likova s kojima je obiteljski povezana, a sve njihove priče počinju se ispreplitati u vrtlogu zlobe, obiteljskih tajni i nasilja.

Najnoviji film jednog od najvažnijih suvremenih njemačkih redatelja, Christiana Petzolda, “Tranzit”, premijerno je prikazan ove godine na Berlinaleu, a kritičari su ga već prozvali svojevrsnom kafkijanskom “Casablancom”. Petzold se još jednom bavi temom holokausta, ali na drugačiji, distancirani način, stavljajući naglasak na ljubavnu izbjegličku priču smještenu u suvremeni Marseille. Tamo se prošlost miješa sa sadašnjošću, a izbjeglice različitih vremena isprepliću se stvarajući tako osjećaj Europe kao stalnog tranzita. Petzold poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Europi jer po njegovim riječima „svaka izbjeglička kriza je drugačija i svaka izbjeglička kriza je ista“.

U hitu “Dvostruki životi” poznati francuski redatelj Olivier Assayas propituje učinke digitalne komunikacije na umjetnost i kulturu u komediji o uspješnom pariškom izdavaču Alainu i njegovoj ženi, poznatoj kazališnoj glumici Seleni, koje glume Guillaume Canet i Juliette Binoche. Egzistencijalističke krize, izdaje i nesporazumi povezuju dva ljubavna para dok se u pozadini njihovih odnosa odvija kriza tiskanih medija i jača uloga društvenih mreža u kulturi.

TAJKUNI: JUČER, DANAS, SUTRA

Riječ tajkun u Japanu odnosi se na feudalne vojskovođe – šogune koji su katkad imali veće ovlasti od cara. No u novije doba, zapadnije od zemlje izlazećeg sunca, ta se riječ koristi za bogate moćnike koji kontroliraju određene gospodarske grane. U bivšim socijalističkim zemljama, pa tako i u nas, ima negativnu konotaciju te označava novopečene bogataše koji su naglo stekli imovinu na sumnjiv način. Kako god, ovi su moćnici tema ovogodišnjeg intrigantnog popratnog programa ZFF-a – Tajkuni: Jučer, danas, sutra u kojem će biti prikazano pet filmova iz europskih kinematografija. Naslovi koje je odabrala filmska kritičarka Diana Nenadić, različitih su fokusa te prate različita povijesna nasljeđa, pa tako svi ne govore o modernim tajkunima.

Poljski film “Obećana zemlja” (1975.) slavnog Andrzeja Wajde bavi se svojevrsnim pratajkunima u začecima poljskog kapitalizma u 19. stoljeću. Priča je to o trojici prijatelja koji u valu industrijalizacije odlučuju pokrenuti modernu tvornicu tekstila, no nakon neočekivano golemog uspjeha, plaćaju veliki danak. "Obećana zemlja" proglašena je najboljim poljskim filmom svih vremena.

“Lokalni junak” (1983.) je duhovita i topla priča o dolasku naftne korporacije u škotski gradić. Direktor naftnog diva dolazi pregovarati o kupnji cijelog gradića kako bi korporacija mogla bušiti naftu u Sjevernom moru. Na njegovo iznenađenje, građani pristanu, no dogovor kvari starac iz kolibe na plaži. Lokalni junak se našao na ljestvicama najboljih filmova 80-ih, a Bill Forsyth osvojio je nagradu BAFTA za najboljeg redatelja 1984. godine.

“Kajman” (2006.) talijanskog redatelja Nannija Morettija sjajna je politička satira o Silviju Berlusconiju, koja je nagovijestila presudu 2013. ovom medijskom mogulu i bivšem talijanskom premijeru. Producent šund filmova slučajno dobiva scenarij, vjerujući u početku kako je riječ o mlakom trileru, no nakon pomnijeg čitanja shvaća da je riječ o Berlusconiju. Smatra se i da je film utjecao na ishod parlamentarnih izbora u Italiji 2006. godine.

Drugi talijanski film u ovom programu, “Ja sam ljubav” (2009.) sve popularnijeg redatelja Luce Guadagnina (“Rasprskavanje”, “Skrivena ljubav”), bavi se tajkunima iz drugog ugla, točnije nedostatkom ljubavi u tom miljeu. Industrijalčeva supruga, koju glumi Guadagninu omiljena Tilda Swinton, ludo se zaljubi u kuhara i s njim upusti u strastvenu vezu koja će zauvijek promijeniti obitelj.

Dokumentarac “Hodorkovski” (2011.) prati, pak, život istoimenog ruskog tajkuna koji je u zatvoru proveo 10 godina zbog optužbi o neplaćanju poreza i pranju novca. Iz zatvora je izašao 2013., no i dalje tvrdi kako je riječ o izmišljenoj optužnici, tj. osveti ruskog vladara Putina zbog njegovog financiranja oporbe. Njemački redatelj Cyril Tuschi, koji je i gost ovogodišnjeg ZFF-a, opisuje uspon Mihaila Hodorkovskog do statusa jednog od najbogatijih ljudi na svijetu te njegov sukob s Putinom. Film je 2011. godine izazvao senzaciju na festivalu u Berlinu.

MOJ PRVI FILM: ČEŠKA

ZFF-ov popratni program Moj prvi film u kojem se prikazuju debitantski filmovi značajnih autora po izboru filmskog kritičara Nenada Polimca ove je godine posvećen češkoj kinematografiji.

Posjetitelje festivala očekuju prvijenci čeških novovalovaca od kojih su neki ostvarivali značajne međunarodne karijere: Miloša Formana, Jiříja Menzela, Věre Chytilove, Ivana Passera i Jana Němeca, te redateljski debi pripadnika srednje generacije čeških redatelja, Jana Svěráka.

“Crni Petar” (1964.) ikonički je film češkog novog vala i prvi dugometražni igrani film Miloša Formana, nagrađen Zlatnim leopardom u Locarnu. Protagonist ove tragikomedije o odrastanju sramežljivi je tinejdžer koji se nakon završene škole bezuspješno pokušava prilagoditi svijetu odraslih.

Prvi cjelovečernji film Jiříja Menzela, komedija “Strogo kontrolirani vlakovi” (1966.), nagrađena Oscarom za najbolji film na stranom jeziku, također se bavi inicijacijom u svijet odraslih. Dramatična zbivanja s kraja Drugog svjetskog rata u filmu u potpunosti zasjenjuju svakodnevne preokupacije mladog protagonista Miloša i ostalih likova, poput seksualnih maštarija i uzgoja golubova.

Věra Chytilova redateljica je eksperimentalnog feminističkog klasika "Ivančice", a uz Formana i Menzela smatra se najznačajnijom predstavnicom češkog autorskog filma 1960-ih. Na ZFF-u gledamo njezino debitantsko ostvarenje “O nečemu drugome” (1963.), u kojem se kao i u svojim kasnijim filmovima bavi temom emancipacije žena.

“Intimno osvjetljenje” (1965.) Ivana Passera, izvanredan filmski portret krize srednjih godina, smatra se jednim od ponajboljih ostvarenja tzv. zlatnog doba čehoslovačkog filma 1960-ih, a eksperimentalna ratna drama “Dijamanti noći” (1964.) Jana Němeca jednim od najfascinantnijih debitanstkih filmova svih vremena. U adaptaciji autobiografske novele Arnošta Lustiga „Tama nema sjenku“ pratimo dvojicu mladića, bjegunce iz koncentracijskog logora koji lutaju nepoznatim podnebljem u potrazi za hranom i vodom, da bi na kraju postali lovinom vremešnih Nijemaca.

Najrecentniji naslov u programu, komedija “Osnovna škola” (1991.) oskarovca Jana Svěráka (Kolja), gledatelje vodi u Prag nakon 2. svjetskog rata. U jednom muškom razredu vlada potpuni kaos, a tome bi trebao stati na kraj novi beskrupulozni učitelj Igor Hnizdo koji ključ discipline vidi u fizičkom kažnjavanju.

KINO U KINU

Kino u kinu posveta je čarobnom ritualu zajedničkog gledanja filmova, a publiku će navesti da se zapita što je film bez kinodvorane i što je festival bez zajednice koja dijeli filmske trenutke. Između ostalog, moći će se pogledati Wendersovo ljubavno pismo kinima “Kraljevi ceste”, poetski dokumentarac Ivana Ramljaka “Kino otok” i film o birminghamskom kinu Electric, najstarijem aktivnom kinu u Britaniji.

PLUS

Natjecateljski program PLUS, koji je posebno okrenut mladima, u svom petom izdanju donosi pet naslova koje je selekcijski žiri sastavljen od srednjoškolaca odabrao za svoje vršnjake, ali i svu zainteresiranu zagrebačku publiku.

Selekciju programa PLUS predvodi “Na putu”, novi film belgijskog redatelja Joachima Lafossea, inteligentna drama iznimnog emocionalnog naboja o krizi u odnosu majke i sina na zajedničkom putovanju. Kao i u svojim prethodnim filmovima poput “Izbezumljenosti” i “Nakon ljubavi”, Lafosse je ponovno zaokupljen pukotinama u obiteljskim odnosima, ali ih u ovom filmu smješta u okvir modernog vesterna.

“Ja nisam vještica” redateljice Rungano Nyoni najveće je otkriće prošlogodišnjeg kanskog programa 15 dana autora i dobitnik nagrade BAFTA za izvanredan debi. Moderna bajka o 8-godišnjoj djevojčici koju optuže za vještičarenje povremeno je urnebesna satira na račun afričkog tradicionalizma, a povremeno tužna priča o potlačenosti afričkih žena. Rungano Nyoni inspiraciju je pronašla u afričkim kampovima za vještice koji služe kao način udaljavanja „problematičnih“ žena iz društva, ali i kao turistička atrakcija.

U programu PLUS također se može vidjeti i novi film švicarskog redatelja Germinala Roauxa “Fortuna”, koji je nagrađen kao najbolje ostvarenje programa Generation 14plus na 68. Berlinaleu. Film o migrantskoj djevojčici u švicarskom katoličkom samostanu spoj je niza sjajnih režijskih postupaka i turobne priče koja možda ipak može imati sretan kraj. U ulozi svećenika je Bruno Ganz, jedan od najvećih glumaca njemačkog govornog područja.

“Ja sam Júlia”, debitantski film španjolske redateljice Elene Martín prati studenticu arhitekture na razmjeni u Berlinu i njenu prilagodbu na novu sredinu. Ovaj izvanredan portret mladih ljudi na životnoj prekretnici stilski je upečatljiv, zahvaljujući kameri, likovima i vedutama istočnog Berlina. Elena Martin, koja se također pojavljuje u naslovnoj ulozi, sjajno je utjelovila strahove, napetosti i zbunjenost „Skype“ generacije te se s njome lako može poistovjetiti svaka mlada osoba.

Junakinja njemačke feelgod drame “Moje divlje srce” u režiji Hannoa Olderdissena je 17-godišnja Jana koja ima urođenu srčanu manu. Kako bi prkosila sudbini, Jana prihvaća svaki izazov i na užas svojih zabrinutih roditelja, upušta se u baš svaku opasnu avanturu. Uz simpatične likove i dirljivu priču, Moje divlje srce nosi poruku o upornosti i ustrajnosti koja nikad ne zastarijeva.

BIBIJADA

Jedanaestu godinu zaredom na ZFF-u se održava Bibijada, program za najmlađe, a ove godine u fokusu su djevojčice, djevojke i redateljice. Novost u Bibijadi je Moj prvi odlazak u kino, program za one još mlađe (3+) ukoji donosi osam kratkometražnih animiranih filmova iz Češke prema odabiru Jaroslave Hynštove, selektorice Zlín Film Festivala

KRATKI FILMOVI

U međunarodni kratkometražni natjecateljski program uvršteno je 10 filmova, a među njima je debitantski film “Dah” sarajevskog glumca Ermina Brava (“Grbavica”, “Muškarci ne plaču” - ZFF 2017.), koji je nagrađen Srcem Sarajeva. Deset filmova natječe se za Zlatna kolica i u nacionalnom natjecateljskom programu Kockice, ZFF-ovoj platformi za promociju nadolazećih hrvatskih autora. U Kockicama se prikazuju “Trešnje”, novi film naše istaknute montažerke i redateljice Dubravke Turić (Belladonna, nagrada za najbolji kratki film sekcije Horizonti u Veneciji), debitantski film Leona Lučeva “Malo se sjećam toga dana” te nova ostvarenja perspektivnih autora Hani Domazet, Tomislava Đurineca, Igora Jelinovića, Renate Lučić, Andrije Mardešića, Mladena Stanića, Vanje Vascarca i Nikice Zdunić.

INDUSTRIJA

U sklopu programa INDUSTRIJA – posebne edukativne platforme ZFF-a ‒ u Zagrebu će se i ove jeseni održati brojne radionice, predavanja i paneli. Nakon što je na prethodnom izdanju festivala po prvi put u službenom programu prikazan film razvijan na ZFF-ovoj radionici Moj prvi scenarij (“Žaba” Elmira Jukića), ove je godine najavljena hrvatska premijera filma “Teret” srpskog redatelja Ognjena Glavonića, razvijanog na istoj radionici i premijerno prikazanog u Cannesu. Glavonić, kojem je ovo prvi dugometražni film, scenarij je utemeljio na istinitom događaju odnosno otkriću masovne grobnice u Batajnici kod Beograda čiju je temu već obradio u svom forenzičkom dokumentarnom filmu Dubina dva (Berlinale, Forum 2016.). Teret je glavnom glumcu Leonu Lučevu donio nagradu Srce Sarajeva za najbolju ulogu.

Program Festivali pod reflektorom zagrebačkoj publici donosi najbolje od pet velikih europskih festivala pa možete pogledati filmove iz programa Berlinalea (Berlinale Shorts), Venecije (selekcija iz programa Horizonti), Sarajevo Film Festivala (izbor iz BiH programa), Međunarodnog filmskog festivala u Sofiji (pobjednik balkanske sekcije) te domaćeg Festivala mediteranskog filma Split.

Ove jeseni u toj ulozi 16. ZFF dočekuje zvučna imena filmske industrije među kojima se ističe Marianne Slot, producentica većine filmova Larsa von Triera (počevši od kultnog “Lomeći valove” do “Kuće koju je sagradio Jack”) i filmašica s više od 25 godina staža i sudjelovanja na mnogim međunarodnim produkcijama redatelj/ica kao što su Sergei Loznitsa, Benedikt Erlingsson, Naomi Kawase ili Yeşim Ustaoğlu. Ova francuska producentica danskih korijena u Cannesu je 2015. nagrađena odlikovanjem francuskog viteškog reda za umjetnost i književnost, a njezin posljednji film, uvrnutu akcijsku komediju o eko-aktivistici koja s lukom i strijelom juriša na industriju aluminija, “Halla ide u rat”, gledamo u glavnom natjecateljskom programu ovogodišnjeg festivala. Predavanje će održati u petak, 16. studenog u 17 sati nakon čega će biti prikazan film u njezinoj produkciji, “Nježna žena” (2017.) redatelja Sergeija Loznitse.

Masterclass će održati i nagrađivani islandski redatelj i scenarist Hafsteinn Gunnar Sigurðsson (srijeda, 14. studenog u 16 sati) čiji je treći film “Kucni u drvo” trenutačno na redovnom repertoaru domaćih kina nakon što je premijerno prikazan u Veneciji i bio predstavnik Islanda u utrci za nagradu Oscar. Sigurðsson će zagrebačkoj publici govoriti o tome kako iz njegovog iskustva ograničenja i pritisci pod kojima se filmovi produciraju (osobito prvi i drugi film) vode k boljem poznavanju vlastitih granica te kreativnim i zanimljivim rješenjima koja nisu sasvim očita.

U suradnji s Restart Labelom i Kinedokom ZFF organizira studiju slučaja mađarskog redatelja Balazsa Simonyija pod nazivom “Trči, redatelju, trči! – Trostruki život filmaša” (subota, 17. studenog u 16 sati). Publika će prije predavanja imati priliku pogledati njegov dokumentarni film “Ultra” snimljen u koprodukciji s HBO-om s temom Spartatlona, jedne od najprestižnijih i najzahtjevnijih utrka koja pokriva povijesnu trasu od 246 kilometara od Atene do Sparte i traje 36 sati, a koju je redatelj završio čak šest puta. Studija slučaja pokazat će kako izgleda rad na filmu u kojem je redatelj ujedno i protagonist te kako raditi s golemom količinom materijala (više od 250 sati).

I ove godine bit će organizirana dječja radionica MOJA PRVA VIDEOIGRA koja će polaznike naučiti kako se rade videoigre i to na vrlo jednostavan način. Posebno zanimljiva bit će VR radionica za mlade Virtualni Alep organizirana u suradnji s udrugom Are You Syrious, a tijekom koje će se sudionici (10+) upoznati s inspirativnom vizijom 14-godišnjeg Mohameda Kteiša koji je na uništenje svog rodnog grada Alepa odgovorio kreiranjem makete grada koji su VR stručnjaci pretočili u virtualnu stvarnost. Sudionici će slijediti njegov primjer i „rekonstruirati“ Zagreb papirnatim maketama. Voditelji radionice (Alex Pearson, kreativni producent i Andy Overton, 3D animator i kreativni tehnolog) zatim će makete prebaciti u digitalni oblik i stvoriti njegovu verziju u virtualnoj stvarnosti.