Svjetski festival animiranog filma – Animafest vraća se u svom 28. izdanju od 4. do 9. lipnja u Zagreb dosad najbogatijim programom u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteka te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više 400 filmova iz preko 44 svjetske zemlje, a uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju oskarovci i zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen hororu u animaciji, multimedijalna proslava 50. obljetnice serije Profesor Baltazar, retrospektivni programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima te baltičkim kinematografijama, open airovi i Animacikl, izložbe i radionice te program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat Program za djecu i mlade.

Kao posebno zanimljive točke cjelokupnog programa Animafesta 2018., Daniel Šuljić podvukao je prije svega natjecateljske programe koji nude presjek svega najboljega u suvremenoj umjetničkoj animaciji u svijetu i Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na atraktivno Veliko natjecanje dugometražnog filma u kojem se uz hrvatsku premijeru filma Wesa Andersona "Otok pasa" prikazuje i svjetska premijera filma "Kapetan Morten i kraljica paukova". Mlađu, ali i odraslu publiku svakako će privući i novi film Benjamina Rennera, autora omiljenih "Ernesta i Celestine", a to je humorni "Veliki Zli Lisac i druge priče". U natjecanju kratkometražnog filma bit će prikazana 44 filma, a mnogima je nastup na Animafestu ulaznica za Oscara, European Animation Award te za Annie Awards. Središnji tematski program horora ostvaren je u povodu 200. obljetnice prvog izdanja "Frankensteina" (1818.), a čine ga kratkometražne selekcije i kultni dugi filmovi "Perfect Blue" i "Kolodvor u Seulu". Raskošan je i retrospektivni program s fokusom na baltičke kinematografije povodom 100. godišnjice državnosti Estonije, Litve i Latvije. Uz to, na rasporedu su i program hrvatskih filmova iz 1970. te retrospektiva Paula Fierlingera. 

VELIKO NATJECANJE DUGOMETRAŽNOG FILMA

Jedna od najzahtjevnijih i publici najomiljenijih filmskih vrsta, dugometražna animacija, u programu predstojećeg Animafesta zastupljena je s osam djela iz Italije, Belgije, Francuske, Južne Koreje, Tajvana, Kine, Estonije i SAD-a.

Film koji će zacijelo zanimati ne samo pomne animacijske kibice, već i poklonike filmske umjetnosti općenito, a zasigurno će privući i ljubitelje "čovjekovih najboljih prijatelja", jest "Otok pasa" proslavljenog američkog režisera Wesa Andersona. Smješten u distopijsku budućnost, ovaj film rađen tehnikom stop-animacije prati dječaka koji nakon protjerivanja pseće vrste s japanskog otočja traga za svojim najdražim ljubimcem. Likovima su glasove među ostalima posudili Edward Norton, Bryan Cranston, Bill Murray, Scarlett Johansson, Tilda Swinton i Yoko Ono. Iako je za svoje vizualno i pripovjedno jedinstvene igrane radove višestruko nominiran za nagradu Oscar, Wes Anderson nipošto nije ni animacijski početnik. Njegov "Fantastični gospodin Lisac" jedna je od najvećih animiranih uspješnica posljednjeg desetljeća, dok je upravo stop-animaciju Anderson koristio i u svojim hvaljenim igranim djelima poput "Hotela Grand Budapest". Za film "Isle of Dogs", koji će na Animafestu imati svoju hrvatsku premijeru, Anderson je ove godine već nagrađen na filmskom festivalu u Berlinu, koji je i svečano otvoren njegovim dugo iščekivanim novim autorskim radom. "Isle of Dogs" nije, međutim, i jedini film o psima u ovom Animafestovu natjecanju – tu je i antologija "A Dog's Life" perjanice novog vala tajvanske kinematografije Changa Yija, dirljiva posveta ovom vjernom čovjekovom pratitelju.

Talijanski kvartet Alessandro Rak, Ivan Cappiello, Marino Guarnieri i Dario Sansone u Zagreb pak dolaze sa "Cinderella the Cat", potpuno moderniziranom varijacijom znamenite bajke u također distopijskom, znanstvenofantastičnom ruhu nastalom kreativnim animacijskim pristupom koji kombinira klasične i računalne tehnike s atraktivnim glazbenim brojevima i raskošnim osvjetljenjem. Poprište filma tehno-futuristički je brod zarobljen u napuljskoj luci, opsjednut hologramima zaboravljene povijesti, a njegova fabula posvećena je kćeri pokojnog znanstvenika ostavljenoj na milost i nemilost maćehe, sestara i mafijaškog bossa.

Za animacijske sladokusce najvažniji događaj ovog Animafestovog natjecanja bit će bez svake sumnje film Emme de Swaef i Marca Jamesa Roelsa "This Magnificent Cake!". Autori Animafestovim Grand Prixom i Cartoon d'Orom nagrađenog kratkog filma "Oh Willy…", koji je animacijski svijet osvojio ne samo dirljivom pričom, već i majstorskom upotrebom materijala i tekstura, vraćaju se u Zagreb s duljim radom u istoj tehnici vunenog lutka-filma. Nakon svjetske premijere na filmskom festivalu u Cannesu, bit će to prva projekcija filma "This Magnificent Cake!" u svijetu.
S toplim sjećanjima na doživljaje "Ernesta i Celestine", Animafestova publika mogla bi se pak ponajviše obradovati novom filmu Benjamina Rennera "The Big Bad Fox and Other Tales", omnibusu nastalom prema autorovim ilustriranim knjigama, s naklonom i prema srednjovjekovnom francuskom "Romanu o Liscu". Renneru ponovno polazi za rukom stvoriti dojam akvarela i slikovnice u pokretu, ovoga puta s mnogo više gega i humora, ali i podjednako snažnih emocija.

Još jedan stop-animacijski film u Velikom natjecanju dugometražnog filma, ujedno i svjetska premijera, bit će i "Captain Morten and the Spider Queen" Kaspara Jancisa, Henryja Nicholsona i Riha Unta. Odabir tehnike ne treba čuditi kada se zna da je Riho Unt, koji s bračnim parom Pärn čini vrh globalno poznate estonske animacijske škole, majstor ovog animacijskog izraza i dugogodišnji suradnik jednog od najstarijih i najuglednijih stop-animacijskih studija Nukufilm osnovanog 1957. Jancis, Nicholson i Unt, koji se ove godine natječe i u kratkometražnoj konkurenciji Animafesta filmom o maštovitoj redovnici "Mary and 7 Dwarfs", donose nam alegoriju o odrastanju kroz pripovijest o osmogodišnjem dječaku koji magijom biva smanjen na veličinu kukca i prisiljen kormilariti svojom omiljenom igračkom.

Na drugom kraju žanrovskog spektra, "The Man-Woman Case" Joëlle Oosterlinck i Anaïs Caure francuska je kriminalističko-biografska mini-serija o Eugeneu Falleniju, znamenitom transrodnom muškarcu optuženom za okrutno ubojstvo supruge i njegovu prethodnom životu punom nasilja i traganja za identitetom. Rađena u klasičnim, uglavnom crno-bijelim tehnikama kombiniranima s rotoskopijom i malo boje, serija je već nagrađena nagradom žirija na festivalu u Annecyju pa se i u Velikom natjecanju dugometražnog filma Animafesta 2018. može smatrati jednim od favorita.
Naposljetku, nostalgični korejski film "The Shower" o prijateljstvu i nevinoj ljubavi djevojčice i dječaka u ladanjskoj prirodi, ostvaren zaista spektakularnom koloristikom, adaptacija je u toj zemlji omiljene i utjecajne novele iz 1959. godine koja je snažno obilježila i tamošnju kinematografiju. Ova sjetna coming of age etida ne nudi stoga tek uvid u poetiku redatelja Ahna Jae-huuna, oslonjenog na klasične tehnike i poznatog po vizualno privlačnim filmovima "Green Days" i "The Road Called Life", već i onaj u umjetničke senzibilitete ove dalekoistočne nacije.

HOROR – TEMATSKI PROGRAM

Povodom 200. obljetnice prvog izdanja gotičkog romana Frankenstein ili moderni Prometej (1818) Mary Shelley, središnji tematski progra Animafesta Zagreb 2018. posvećen je žanru horora. Opsežni program „Horor u animiranom filmu“, koji uključuje kratkometražne i dugometražne filmove, kao i izložbe i projekcije na otvorenom danas je najavljen iz direkcije Festivala.

Kratkometražni filmovi podijeljeni su u program kratkih klasika iz svih krajeva svijeta, tri programa filmova nastalih nakon 2000. godine, jedan program hrvatskih horora, kao i tri programa „pod zvijezdama“ u omiljenom Art Parku. Dugometražni repertoar donosi kultne filmove iz Japana, Koreje i SAD-a. Dvije inozemne izložbe upotpunjuju ovu raskošnu posvetu žanru koji je nadahnuo i ovogodišnji plakat i špicu Animafesta, autora Stipana Tadića.

I prije filmske animacije poseban oblik Laterne Magice, zvan Phantasmagoria, projicirao je rudimentarno animirane prikaze duhova i bića iz pakla na zidove i poluprozirna platna. Prvi stop motion filmovi u povijesti imali su prikaze nadnaravnih tema (The Haunted Hotel, J. Stuart Blackton, 1907.), baš kao i prvi serijali (Felix the Cat, Betty Boop). Program kratkih klasika „Memento mori“ otvara stoga Disneyjev kratkometražni film, prvi iz serije Silly Symphonies, "The Skeleton Dance" (1929.), kao primjer najranijih bavljenja ovom tematikom. U istom programu prikazuju se svevremena djela mnogih velikana strave i užasa – Tima Burtona (Vincent), Piotra Dumałe (A Nervous Life of Cosmos), Chrisa Landretha (Bingo), Raoula Servaisa (Harpya), Paula Berryja (The Sandman) i Ruth Lingford (Death and the Mother). Iako se u žanr ne uklapa u potpunosti, zbog uznemirujuće i mračne atmosfere kojom odiše, te dalekosežnog utjecaja na velik broj kasnijih horor lutka-filmova, u ovaj program uvršten je i film "Street of Crocodiles" braće Quay.

Filmovi iz posljednjih petnaestak godina čine segmente „Jeza u vašoj glavi“ i „Krv!!!“. Mogu se izdvojiti filmovi Rosta (Splintertime), Einara Baldvina (Baboon), Suzie Templeton (Dog), Jasona Carpentera (The Renter), Runea Spaansa (The Absence of Eddy Table), Roberta Morgana (D is for Deloused), Lore D'Addazio (Juliette) i Petera Cornwella (Ward 13), kao i obavezni japanski autori Takena Nagao (Chainsaw Maid) i Yusuke Sakamoto (The Night of The Naporitan). Četvrti segment, pod nazivom „Znam što ste crtali prošlog ljeta“ izbor je iz ovogodišnjih prijavljenih filmova horor izričaja, kojima su dodana dva djela iz ranijih godina.

I hrvatski autori bavili su se hororom, kako autori Zagrebačke škole, tako i oni mlađe i srednje generacije, pa peti program predstavlja izbor domaćih uspješnica žanra u segmentu „Hrvatski bestijarij“. U njemu se prikazuju radovi animatora u rasponu od legendi poput Vladimira Jutriše i Aleksandra Marksa (Muha), Pavla Štaltera i Branka Ranitovića (Maska crvene smrti) te Zlatka Boureka (Mačka), preko još aktivnih klasika poput Joška Marušića (Riblje oko) i Zlatka Pavlinića (Kugina kuća), do trenutnih perjanica hrvatske animacije Marka Meštrovića i Davora Međurečana (Silencijum) te Simona Bogojevića Naratha (Levijatan).

Dugometražni dio tematskog programa donosi dva kultna filma – anime "Perfect Blue" Satoshija Kona i korejski zombie horor "Seoul Station" Yeona Sanghoa. "Perfect Blue" (1997) je psihološki horor o bivšoj pop pjevačici, sada glumici koja se uz izazove novoga posla mora nositi i s tajanstvenim stalkerom zbog kojega gubi dodir s realnošću. Inspiriran ambivalentnim odnosom stvarnosti i zamišljaja u djelima Philipa Dicka, film je lansirao karijeru svoga, nažalost prerano preminulog redatelja, utjecao na stvaralaštvo mnogih filmskih i glazbenih umjetnika poput Darrena Aronofskog i Madonne, a privukao je i znatnu kritičku pažnju, prije svega feminističke teorije koja ga je čitala kao djelo o identitetu, voajerizmu (gaze) i izvedbi. Filmu su prispodobljeni i znatni utjecaji Hitchcocka, a uobičajilo ga se čitati i kao kritički prikaz suvremenog japanskog potrošačkog društva. "Seoul Station" (2016) je pak fabularni prethodnik igranog filma "Vlak za Busan" istog redatelja i istog podžanra zombi apokalipse. Simpatični film Tima Burtona "Moje najdraže čudovište" (Frankenweenie, 2012) dio je pak Programa za djecu i mlade.

Dio projekcija i popratnih događanja vezanih uz horor temu ovogodišnjeg Animafesta odvijat će se i na otvorenom, pod naslovom „Animafest u Art parku: Tri noći potpunog užasa“. Prikazuju se kratki filmovi pod zajedničkim naslovom „Creepy Animation Night“ u izboru Mihaija Mitrice, direktora festivala Anim'est iz Bukurešta, te kompilacija kratkih filmova viralne zvijezde stop-animacijskog trash gore humora Leeja Hardcastlea „Claymation Horror“. Dugometražni film Franka Sudola "City of Rott", još jedan zombi uradak jedinstvenog vizualnog izričaja, također se prikazuje u Art Parku.

Program horora zaokružuju dvije inozemne izložbe. Einar Baldvin, nagrađivani losangeleski animator islandskog podrijetla (The Pride of Strathmoor), osnivač studija GLAS Animation i suradnik Applea, izlaže svoje crteže i grafike pod nazivom The Crawling King iz istoimenog grafičkog romana mračne epske fantastike koji će također biti predstavljen u sklopu festivala. Otvorenje izložbe u Kulturnom centru Mesnička je u utorak 5. lipnja. Istoga dana otvara se i izložba Roberta Morgana Morgan's Organs u Galeriji ULUPUH s izborom radova iz njegovih makabričnih djela. Ovaj britanski umjetnik (The Cat with Hands, The Separation, Bobby Yeah), majstor glinamacije inspiriran Švankmajerom, Francisom Baconom, kao i Davidom Lynchom, braćom Quay i E. A. Poeom, autor je u suvremenoj animaciji jedinstveno stravičnog opusa.

HRVATSKI FILMOVI

U programu 28. Animafesta mnoštvo je novih i klasičnih filmova hrvatske kinematografije koji pokazuju kako je domaća animacijska scena i dalje globalno relevantna te podjednako snažna u svim svojim autorskim generacijama.

Prije svega, hrvatski film prisutan je u najprestižnijem Velikom natjecanju kratkometražnog filma s tri vrhunska rada. Komedija začinjena erotikom i ljetnim bojama koja zahvaća duh malog mediteranskog grada, "Biciklisti" Veljka Popovića i više su doli posveta legendarnom Vasku Lipovcu. Nakon metafizičkog SF-a "Planemo", Popović ponovno uspijeva iznenaditi ne samo tehnikom, već i raskošnim nizanjem erotskih asocijacija u ovom filmu živih boja i duha rađenog u koprodukciji s francuskim Arteom. Jelena Oroz već je svojim prvim autorskim filmom nastalim izvan obrazovne institucije Dva na dva izborila Veliko natjecanje, što ne čudi kada se zna da je još diplomskim "Vučje igre" ovladala najvećim animacijskim pozornicama. Ostvaren daljnjom razradom idiosinkrazijske 2D tehnike iz "Vučjih igara", "Dva na dva" je poetsko, otkačeno i meditativno senzorno iskustvo metamorfoze i maženja koje kroz zečje, biljne, prehrambene i tjelesne motive progovara o odnosima, dualnostima i intimnom međuprostoru, izazivajući i snažne sinestezijske reakcije.

Multimedijalni umjetnik, performer i umjetnički aktivist, autor nagrađivanog filma "Spomenik", Igor Grubić u animiranom filmu "Kako se kalio čelik" odražava pak svoj postojani interes za propast jednog utopijskog projekta i radničkih prava, ali nudi i intimnu priču o međugeneracijskim odnosima. Ostvaren minimalističkom 2D tehnikom nemalo nalik klasicima francusko-beneluške škole u crtanju i sjenčanju, ali apliciranom i na dokumentarne snimke privlačnog osvjetljenja i off-zvuka, film "Kako se kalio čelik" pripovijeda o posjetu oca i sina razrušenoj tvornici. Na animaciji filma radili su i Marko Meštrović i David Lovrić.

Autori dvaju hrvatskih filmova koji se natječu u također međunarodnoj konkurenciji Natjecanja studentskog filma su Katarina Jukić (Paranoja paranoje) i Marko Belić (Flimflam), oboje sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, koje osim alme mater povezuje i zanimljiva slučajnost da su oboje 2015. godine sudjelovali u izradi studentske špice Animafesta. "Flimflam" je priča o susretu dvije jedinke na imaginarnom otoku izvan vremena i prostora, pa se isprva nadaje kao film o samoći, o važnosti komunikacije te je na trenutke čak i vrlo duhovit, s kratkim prelaskom u geg. Nakon toga otkriva se, međutim, kao film o posesivnosti te potom, usprkos svojoj izmještenosti pokazuje i snažan osjećaj povijesnosti. "Flimflam" je nezaobilazan i zbog svoje vizualne posebnosti s tragovima SF ikonografije, "stripovski" razlomljenog kadriranja kretanja i sposobnosti da slavnu skladbu Vlahe Paljetka preoblikuje u zlokobni znak vremena. "Paranoja paranoje" također je grafički vrlo kreativna i zabavna vizualizacija studentskog straha pred obavezama. Koloraturno upečatljiv, sa sugestijom stare škole reduciranog crteža u figurativnom prikazu, film je ustvari tek još jedan dokaz u prilog tvrdnji kako hrvatski studenti animacije idu u korak sa svjetskim trendovima – ovakve teme, naime, proteklih smo godine mogli vidjeti u portfelju prestižnih britanskih i američkih animacijskih škola.

U Natjecanju filmova za djecu, ponovno međunarodnoj konkurenciji, prikazuju se novi film iz serije Noć u muzeju (Vrlo mokra noć u muzeju) glasovitog ilustratora, strip-autora i redatelja Milana Trenca prema čijoj je istoimenoj slikovnici snimljen igrani američki film, kao i novi radovi produktivnih autora ove vrste animiranog filma Ivane Guljašević (Krila za krokodila) i Denisa Alentija (Nutz). Naposljetku, Miran Miošić, afirmirani montažer, redatelj i profesor igranog i dokumentarnog filma, predstavlja svoj novi animirani film "Bijela vrana".

Među filmovima Hrvatskog natjecanja pored već spomenutih dominiraju animirano-eksperimentalni radovi, među kojima valja izdvojiti "Trip" vrlo uspješnog autora srednje generacije Marka Meštrovića, koji se samoodređuje kao film ceste; "Monte Adrion" Vuka Jevremovića koji se crtežom, fotografijom i računalom animacijski poigrava motivom Biokova; te stop-animacijski "Prošlost raste" Dee Jagić, koja u prostoriji nadrealističkih karakteristika koristi subjektivni kadar za ontološko promišljanje. Eksperimentalne su i "Perforacije" Slobodana Tomića - svojevrsni hipnotički mehanički omnibus koji tematizira krhkost civilizacije i otuđenje kroz prikaze razgrađene arhitekture i ponovljivo kretanje figura.

"Samo plivanje" Darka Vidačkovića, također dobro poznatog ljubiteljima rodnih presjecišta animacije i eksperimentale, rukom je crtani minimalistički filozofski SF geometrijskih oblika koji sintetskom glazbom snažno priziva neka ranija razdoblja, a stazama SF ikonografije i nadrealizma krenuo je i Branko Farac, još jedan majstor eksperimentalnog filma i apstraktnog slikarstva, u Technementu – ovoga puta narativnom i figurativnom djelu, ali s alegorijskim potencijalom govora o općim temama kontrole i moći. "Smelly Feet Dog" i" Die Zoone" iz umjetničkog kolektiva Trash Will Smash svoj multimedijski portfelj s korijenima u street artu proširili su monokromatskim, hard-boiled animiranim filmom Vizita. Dino Krpan se u svom filmu Malleus Dei zaputio pak u 17. stoljeće i napravio mračno-bajkovitu priču o progonu vještica, odnosno o provincijskoj zaostalosti, vjerskom fundamentalizmu, ljubavi i pravdi u upečatljivoj računalnoj crno-bijeloj tehnici. Naposljetku "Bobo" Andreja Rehaka fantazijska je, računalnom animacijom i ritmičnom glazbom pogonjena začudna priča o patuljastom dječaku koji na kiši odjednom počinje rasti sve do svemirskih razmjera. Taj će se film, kao i obiteljski "Crvena jabučica" Ane Horvat koji afirmativno, kroz dječju perspektivu progovara o usvajanju, zacijelo dopasti i mlađim gledateljima.

POPRATNI PROGRAMI

Animafest ima i bogat program izvan kino-dvorana. Na dan zatvaranja, 9. lipnja u Ljetnom kinu Tuškanac bit će posebna projekcija namijenjena vlasnicima pasa i njihovim ljubimcima, a na rasporedu je spomenuti "Otok pasa" Wesa Andersona. Tijekom festivala na otvorenom se odvija i bogat program u Art Parku posvećen hororu u animaciji, središnjoj temi ovogodišnjeg festivala, pod nazivom „Animafest u Art parku: Tri noći potpunog užasa“. Animafest se želi afirmirati kao središnjo mjesto susreta građana s virtualnom stvarnošću kao sredstvom umjetničkog izraza. Animafestove VR instalacije, izložene u Tunelu Grič uz potpunu okolnu scenografiju ove su godine realizirane u suradnji s Legame Studiom i pogonjene HTC Vive i Oculus Rift uređajima. U prvoj instalaciji riječ je o making of-u za film Wesa Andersona "Otok pasa" u kojem pseći likovi opisuju svoje iskustvo rada na filmu. Druga, poetična animirana instalacija "Nothing Happens" Urija i Michelle Kranot nagrađena je i na prestižnom filmskom festivalu u Veneciji.

Animafest od 2013. posebno naglašava vezu animacije i računalnih videoigara kao ravnopravnog medija estetskog stvaralaštva i presjecišta animacijske umjetnosti i digitalne tehnologije. U suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, Akademijom likovne umjetnosti i Akademijom dramske umjetnosti ponovno se organizira radionica izrade videoigara, ove godine pod nazivom „Anatomija pokreta“ i pod vodstvom Darka Masneca, prvog hrvatskog doktora iz područja videoigara, kao i Onata Hekimoglua, game dizajnera projekta Harold Halibut. Ovogodišnjom radionicom obilježit će se i početak suradnje Animafesta Zagreb i Goethe-Instituta na projektu Games and Politics ZKM-a (Centra za umjetnost i medije u Karlsruheu). Radionica se održava od 4. do 8. lipnja 2018. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a uspješni projekti nastali na radionici bit će predstavljeni na sajmu Reboot InfoGamer te u sklopu izložbe Games and Politics koja će se održati u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u prosincu 2018. To je samo jedan od načina na koje Animafest nastoji trajati kroz što veći dio godine.

Program za djecu i mlade, koji je vremenski prilagođen kako školama i vrtićima, tako i zaposlenim roditeljima, najvećim se djelom odvija u dvorani Kinoteke, a filmovi su kategorizirani prema uzrastu. Atraktivni Obiteljski program uključuje dugometražne filmove "The Breadwinner" Nore Twomey, "Frankenweenie" Tima Burtona i "Buntovni stihovi" Jakoba Schuha te kratke selekcije o temama ljubavi, snage i glazbe. Tradicionalni Animafest u Vašem kvartu odvija se u kulturnim centrima Dubrava, Peščenica (KNAP), Maksimir, Travno i Dubrava. Ovaj je program najbolje gledati putem pogodnosti Obiteljske iskaznice jer po cijenama od 100 (1 dijete + 1 roditelj) i 150 (2 djece + 1 roditelj) kuna omogućuje ulaz na sve projekcije primjerene djeci, a kojih je ove godine čak 24. Animafest će i 2018. u suradnji s udrugom Djeca susreću umjetnost s projekcijama i razgovorima s autorima gostovati i na pedijatrijskim odjelima zagrebačkih bolnica u Klaićevoj, Vinogradskoj i Kukuljevićevoj ulici, na Institutu za tumore te pedijatriji i onkologiji bolnice Rebro od 4. do 7. lipnja.

ULAZNICE

Ulaznice i iskaznice mogu se kupiti online na adresi animafest.kupiulaznicu.hr te na blagajnama kina Europa, Tuškanac i Kinoteka. Festivalske iskaznice Animate omogućuju ulaz na sve projekcije osim svečanog otvaranja po cijeni od 200 kuna i podižu se u Uredu za akreditacije u Kinu Europa od 4. lipnja. Obiteljske iskaznice koje omogućuju ulaz na sve projekcije primjerene djeci stoje 100 kuna (1+1, za jednog roditelja i dijete) i 150 kuna (2+1, za jednog roditelja i dvoje djece). Pojedinačna ulaznica stoji 25 kuna za sve programe osim Velikog natjecanja (30 kuna).

Svi programi Animafest PRO-a, namijenjenih filmskim profesionalcima su besplatni, kao i cijelo studentsko natjecanje, retrospektiva hrvatskih filmova iz 1970., Animafest u Vašem kvartu, Open Airovi i horor programi u Art Parku, retrospektive Paula Fierlingera i škola animacije (CalArts, KASK, IADT), program animiranih spotova „Kino za uši“ i filmovi nominirani za Europsku nagradu Emile.