I ove jeseni, od 11. – 19. studenog Zagreb još jednom postaje središtem filmske umjetnosti jer će Zagreb Film Festival u svojem 15. izdanju još jednom predstaviti igrane filmove dugog i kratkog metra iz čitavoga svijeta. Debitantski autori u ZFF-ovom su fokusu od samoga početka pa je glavni program posvećen isključivo redateljima koji predstavljaju svoj prvi ili drugi igrani film, no vrlo bogati popratni programi donose pregršt intrigantnih i nagrađivanih naslova. Mnogo je filmova koji obrađuju aktualne negativne tendencije u svijetu, posebno porast netolerancije, a pri odabiru filmova organizatori su se vodili željom da prikažu filmove čije su teme itekako relevantne i kod nas.

U devet festivalskih dana projekcije će se održavati na nekoliko gradskih lokacija - u kinima Europa i Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, F22 – Novoj akademijskoj sceni te dvorani Müller kina Europa. Ulaznice se, osim na festivalskoj blagajni, mogu kupiti i internetom na zff.kupiulaznicu.hr, a cijene su rasponu od 10 do 30 kuna, dok su u pretprodaji karte 5 kuna jefitnije. Ima i besplatnih projekcija, no ulaznice se moraju podići na blagajni. Cijena paketa za sve filmove glavnog programa u Kinu Europa iznosi 200 kuna.

NATJECATELJSKI PROGRAM

Posebnost ovogodišnje selekcije dugometražnog igranog filma je nikad veći broj društveno angažiranih naslova, što pokazuje da situacija u svijetu inspirira autore na teme o aktualnom urušavanju različitih demokratskih prava koje često uzimamo zdravo za gotovo. Temom LGBT ljubavi bavi se uzbudljiva drama "Božja zemlja", smještena u ruralnu Englesku koju su kritičari već proglasili jorkširskim "Brokeback Mountainom". Redatelj Frances Lee za ovaj film nagrađen je Posebnom nagradom žirija za režiju na Sundanceu. Debitant Ali Asgari kojeg već uspoređuju s velikim Ashgarom Farhadijem, u svom filmu "Nestanak" bavi se temom zabrane pobačaja. Izazovima života ilegalnih imigranata bavi se danski film "Zavodnik" redatelja Milada Alamia, dok film australskog redatelja Jeffreyja Walkera, Ali se ženi, na duhovit način progovara o problemima druge generacije doseljenika iz Iraka i srazu s islamskom tradicijom, a odnosom prema životinjama singapurski kandidat za Oscara "Pop Aye". Ovaj neobični film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama nagrađen je Posebnom nagradom žirija za scenarij na Sundanceu.

15. izdanje ZFF-a službeno će otvoriti "Božanski red", film koji na zabavan način prikazuje nimalo slavan detalj iz švicarske povijesti, činjenicu da žene nisu imale pravo glasa na izborima sve do 1971. godine. U maniri lakonotne drame redateljica Petra Volpe pokazuje kako su mirne seoske kućanice postale sufražetkinje odlučne u svojoj borbi za pravo koje im je puno duže uskraćivano nego u ostatku Europe. Apsurdom kulture militarizma bavi se moćni (post)ratni film "Fokstrot" Samuela Maoza, nagrađen u Veneciji Velikom nagradom žirija. Njegov prvi vrlo zapaženi i nagrađivani film "Libanon" na 7. ZFF-u osvojio je posebno priznanje žirija. U glavnom programu je i film "Parižanka" Léonor Serraille za koji je nagrađena Zlatnom kamerom u programu Izvjestan pogled u Cannesu čime je postala tek druga ženska dobitnica te prestižne nagrade.

Manjinskom temom u macho okruženju kroz lik tinejdžera Pia iz male romske zajednice u Kalabriji bavi se talijanski kandidat za Oscara, film "Ciambra" redatelja Jonasa Carpignanoa. U Zagreb iz Francuske dolazi redatelj Xavier Legrand sa filmom "Skrbnik" nagrađenim Srebrnim lavom za režiju u Veneciji, napetom dramom o borbi za skrbništvom nad djecom. Još filmova u glavnom programu bavi se maskulinitetom koji često zna biti toksičan koliko prema samim muškarcima toliko i prema njihovoj okolini. To su "Zimska braća", Islanđanina Hlynura Pálmasona o zajednici rudara na danskom sjeveru i argentinski film "Sezona lova" Natalie Garagiole. Drama o muškom nošenju s gubitkom premijerno je prikazana na Međunarodnom tjednu kritike Venecijanskog filmskog festivala, gdje je osvojila Nagradu publike. Veteranima i posljedicama PTSP-a bave se dva bosansko-hercegovačka filma u glavnom programu: "Muškarci ne plaču" Alena Drljevića koji je već u Karlovim Varima nagrađen Posebnim priznanjem žirija i drama s elementima crne komedije, "Žaba", debitantsko ostvarenje redatelja Elmira Jukića nagrađeno Nagradom publike na Sarajevo Film Festivalu. Taj je film snimljen upravo nakon sudjelovanja na radionici Moj prvi scenarij održane u sklopu ZFF-a.

Natjecateljski program međunarodnog kratkometražnog filma uključuje deset ostvarenja sa svih strana svijeta, od Bosne i Hercegovine i Mađarske do Brazila i Novog Zelanda, a natjecateljski program hrvatskog kratkometražnog filma, KOCKICE, broji 10 ostvarenja, između ostalih i nove filmove Antonete Alamat Kusijanović, Tina Žanića, Jurja Primorca i Judite Gamulin.

PONOVO S NAMA

Jedan od najmlađih i najpopularnijih ZFF-ovih programa Ponovno s nama četvrtu godinu zaredom predstavlja nove filmove redatelja čija su debitantska ostvarenja prikazana u glavnom programu na ranijim izdanjima festivala. Paralelno s autorima, raste i ZFF pa je tako prošle godine uvođenjem nagrade Zlatni bicikl program Ponovno s nama postao natjecateljskog karaktera, a ove godine gostuje u riječkom Art-kinu Croatia i dobiva još jednu nagradu – Nagradu riječke publike.

Ruski redatelj Andrej Zvjagincev koji je u Zagrebu čak dvaput dobio glavnu festivalsku nagradu, za filmove "Povratak" i "Izgnanstvo", bit će predstavljen hipnotičkim trilerom "Bez ljubavi" (Loveless), dobitnikom Nagrade žirija ovogodišnjeg Festivala u Cannesu. Pričom o tragičnim posljedicama propalog braka u završnoj fazi i otmici djeteta Zvjagincev daje mračan portret suvremene Rusije. Dekadentnim društvom u financijskoj i etičkoj krizi u svom novom filmu "Voli ne voli" (Love Me Not) također se bavi istaknuti grčki novovalovac Alexandros Avranas koji je pažnju filmskog svijeta privukao moćnom dramom o obiteljskom zlostavljanju "Miss Violence", prikazanom na 11. ZFF-u. Miran tijek priče o bračnom paru bez djece koji unajmljuje mladu imigrantkinju kao surogat majku prekida tragična nesreća.

Nakon briljantnih drama "Oslo", 31. kolovoza" i "Glasnije od bombi", koje su prikazane u programima ZFF-a, norveški redatelj Joachim Trier svojim je najnovijim ostvarenjem "Thelma" po prvi put zakoračio u vode žanrovskog filma koristeći elemente horora i trilera. Junakinja je sramežljiva studentica biologije koja radi studija u Oslu napušta religioznu obitelj, zaljubljuje se u lijepu kolegicu i otkriva da ima telekinetičke moći. Ponovno s nama je i Sofia Coppola čiji je film "Izgubljeni u prijevodu" prikazan na 10. ZFF-u. Ove godine gledamo njezin najnoviji film "Opčinjen" (The Beguiled), raskošno kostimiranu dramu s Nicole Kidman, Kirsten Dunst, Elle Fanning i Colinom Farrellom, koja je na Festivalu u Cannesu nagrađena za režiju.

Talijanski redateljski dvojac Antonio Piazza i Fabio Grassadonia osvojili su za film "Rita", Zlatna kolica u kategoriji kratkometražnog filma na 8. ZFF-u, a nekoliko godina kasnije u konkurenciji je prikazan dugometražni film "Salvo". Ove godine ponovno su u programu s filmom "Sicilijanska bajka" (Sicilian Ghost Story), pričom o misterioznom nestanku dječaka na sicilijanskom selu, u kojoj se motiv mafijaških otmica isprepliće s mitologijom. Rumunjski redatelj Andrei Cretulescu osvojio je na 12. ZFF-u Zlatna kolica za kratkometražni film "Kowalski". Ove godine u programu Ponovno s nama prikazat će se njegov debitantski cjelovečernji film "Charleston", neobična ljubavna priča s crnohumornim elementima.

Program Ponovno s nama uključuje i ostvarenja dvojice autora iz Slovenije. S Janom Cvitkovičem ZFF je u vezi čak petnaest godina a njegov najnoviji film, "Sasvim obična obitelj" (Družinica), četverostruki laureat Festivala slovenskog filma, priča je o razdoru jedne prosječne obitelji uslijed optužbi oca za seksualno zlostavljanje maloljetnice. Drugi slovenski autor u programu je Janez Burger. Njegov novi film Ivan napeta je drama o pogrešnim odlukama i ženi koja pronalazi svoje mjesto u svijetu krojenom po mjeri muškarca. Film je nastao u koprodukciji Slovenije i Hrvatske, a u programu Ponovno s nama bit će prikazan izvan konkurencije.

VELIKIH 5

Jedan od najpopularnijih i najdugovječnijih pratećih programa ZFF-a –Velikih 5 – i ove jeseni donosi izbor atraktivnih filmskih ostvarenja iz pet najvećih europskih kinematografija – Francuske, Italije, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske. Među njima se nalaze dobro poznata imena poput britanske redateljice Sally Potter, ali i trenutačno možda najuzbudljivijeg europskog redatelja, Luce Gaudagnina, redatelja velikog kino hita "The Bigger Splash" (Rasprskavanje). Njegov najnoviji film "Skrivena ljubav" (Call Me By Your Name) svojevrsni je nastavak trilogije o žudnji (Ja sam ljubav, Rasprskavanje), a scenarij je napisao legendarni scenarist i redatelj James Ivory, poznat po nagrađivanim adaptacijama brojnih književnih klasika (Soba s pogledom, Na kraju dana). Zbog načina na koji uspijeva prenijeti agoniju i ekstazu mladenačke ljubavi, kritičari redatelja već stavljaju u red majstora senzualnosti poput Pedra Almodóvara ili Françoisa Ozona, a film novim maestralnim doprinosom queerfilmu.

Film "Party" britanske redateljice Sally Potter britka je politička komedija s Kristin Scott Thomas u glavnoj ulozi, ali i čitavom plejadom slavnih glumaca poput Emily Mortimer, Timothyja Spalla, Patricie Clarkson ili njemačkog glumca Brune Ganza. Neodoljivo zločesta društvena satira omotana u tragediju, "Party" prati političarku Janet koja je upravo dobila veliko promaknuće. Zabava koju priređuje kod kuće nakon početne euforije prerasta u šok i otvoreni sukob zbog čega se film pretvara u urnebesnu tragediju, a sama redateljica film opisuje kao političku izjavu o 'slomljenoj' Engleskoj nakon Brexita. "Party" je premijeru imao na ovogodišnjem Berlinaleu gdje je osvojio nagradu ceha, Guild Film Prize.

Španjolski predstavnik ovogodišnje selekcije furiozni je triler "Neka nas bog spasi" redatelja Rodriga Sorogoyena. Na tragu Fincherovog klasika "Sedam" i HBO-ove serije "True Detective", film govori o muškarcima koji nisu sposobni kontrolirati svoje ponašanje i o njihovim žrtvama, a redatelj ovim filmom koji je premijeru imao na prestižnom filmskom festivalu u San Sebastiánu uspješno nastavlja studiju muškosti započetu u svom prvom hvaljenom filmu "Stockholm".

MOJ PRVI FILM

Prvi dugometražni igrani filmovi danas etabliranih redatelja iz različitih europskih kinematografija u fokusu su programa Moj prvi film, a ove godine dolaze iz Švedske. Filmski kritičar Nenad Polimac za 15. izdanje Zagreb Film Festivala odabrao je debitantske filmove najznačajnijih švedskih redatelja poput Rubena Östlunda, jednog od najintrigantnijeg redatelja današnjice, do Lukasa Moodyssona, Josefa Faresa, redateljskog veterana Roya Anderssona, ali i definitivno najvećeg velikana švedskog filma – Ingmara Bergmana.

Crnohumorna drama "Mongoloid muzikant" iz 2004. godine sami je filmski početak Rubena Östlunda, slavnog švedskog redatelja, scenarista i montažera čiji je najnoviji film "Kvadrat" ove godine u Cannesu nagrađen Zlatnom palmom. U ovom frenetičnom pseudo-dokumentaracu već su tada naznačeni njegovi trajni interesi prema svim pomaknutostima ljudske psihe i otpor prema normama klasične filmske naracije zbog čega je film već dostigao status kultnog klasika.

Film "Jalla! Jalla!" libanonsko-švedskog redatelja Josefa Faresa jedan je od najgledanijih filmova u povijesti ove kinematografije. Komedija o ljubavnim dramama dvojice prijatelja izazvanim krutim pravilima tradicionalne kulture iz koje potječu, toliko se svidjela švedskoj publici da je redatelj u svojoj dvadeset i trećoj godini postao jedna od najvećih zvijezda u zemlji. Jednom izbjeglica i imigrant, Fares je upisan i u povijest prestižnog Dramskog instituta u Stockholmu gdje je 1998. postao njihov najmlađi student ikad.

"Pokaži mi ljubav" Lukasa Moodyssona, redatelja poznatog po filmovima društveno angažirane tematike i jednog od najistaknutijih predstavnika tzv. ultrarealističke poetike druge polovice 1990-ih, suvremena je priča o komičnim i bolnim stranama sazrijevanja, užitku i patnji prve ljubavi te nalaženju hrabrosti biti drukčijim. Moodysson je za "Pokaži mi ljubav" osvojio niz priznanja, uključujući nagradu Teddy u Berlinu te Posebnu nagradu žirija i Nagradu publike u Karlovim Varima.

Vedru romantičnu dramu o odrastanju i generacijskom jazu, film "Švedska ljubavna priča", kritičari često proglašavaju jednim od najboljih švedskih filmova svih vremena. Film je svojevremeno postigao izuzetan komercijalni uspjeh, a redatelj Roy Andersson slavu. Ovog osebujnog redatelja obilježio je mladenački bunt prema pretjeranom, neprikosnovenom autoritetu Ingmara Bergmana, ali i činjenica da nakon svog drugog, dosta neuspješnog filma "Giliap" na punih 25 godina odustaje od filma. Veliki povratak ostvaruje filmovima "Pjesme s drugog kata" i "Vi živući". Njegov film "Golub sjedi na grani i promišlja egzistenciju" prikazan je na ZFF-u 2014. godine.

Ingmara Bergmana smatraju jednim od najutjecajnijih autora u povijesti filma i vrhunskim autorom psihološkog filma, a već u prvom filmu "Kriza" najavljeni su neki od redateljevih kasnijih motiva, prije svega fokus na ženskim međuodnosima kojima će se uspješno baviti u filmovima "Persona" i "Krici i šaputanja".

CRNA GORA U FOKUSU, FESTIVALI POD REFLEKTOROM I FINALISTI NAGRADE LUX

Regionalna suradnja oduvijek je pod posebnom pažnjom festivala, a važna vijest da je koncem prošle godine u Podgorici osnovan Filmski centar Crne Gore – čime je još jedna zemlja regije dobila autonomnu filmsku agenciju poput HAVC-a u Hrvatskoj – odličan je povod za jedan od ovogodišnjih popratnih programa pod nazivom Fokus: Crna Gora. Istovremeno s osnivanjem Filmskog centra filmovi neke nove generacije crnogorskih autora uvršteni su u programe prestižnih europskih festivala što pokazuje da se u susjednoj državi stvara nova, vibrantna i zanimljiva scena.

U programu će biti prikazano nekoliko recentnih filmova duge i kratke forme od kojih se ističu ostvarenja Ivana Marinovića" Igla ispod praga", novi kratki film "SOA" Dušana Kasalice, nagrađen specijalnim priznanjem žirija ovog ljeta na Sarajevo Film Festivalu, film "Ispod mosta, među stijenama" Pavla Simonovića za kojeg kritičari kažu da je vratio žanr trilera u crnogorsku kinematografiju te film crnogorskih 'Pajtonovaca', humorističke grupe 'The Books of Knjige' pod punim nazivom "The Books of Knjige: Slučajevi pravde". Krimi-komedija u režiji Zorana Markovića već je proglašena najboljom ove vrste još od vremena Jugoslavije, a u njoj glume brojne regionalne glumačke zvijezde poput Nikole Kolje Pejakovića, Nebojše Glogovca, Zorana Kesića i Stefana Bundala.

Regionalni okviri šire se i u sklopu programa Dan LUX filma u kojem će biti prikazana tri filma koja su ušla u finalni izbor za Nagradu LUX Europskog parlamenta s istovremenim prikazivanjem u 28 država Europske unije na 24 jezika. Film "Western" njemačke redateljice Valeske Grisebach odjeknuo je ove godine europskim festivalima zbog uvijek aktualne teme europskog prezira prema svom istoku i sve jače ksenofobije. Producentica filma je Maren Ade, redateljica prošlogodišnje filmske senzacije i dobitnika nagrade LUX, Toni Erdmann.

Gorko-slatka priča o odrastanju film "Laponska krv" govori o rasizmu švedske države 1930-ih prema pripadnicima autohtonog sjevernog naroda Saami. "120 otkucaja u minuti" francuskog redatelja i scenarista Robina Campilloa snažna je i dirljiva priča o akcijama pariškog ogranka ACT-UP-a, organizacije koja se devedesetih godina, ponekad i nasiljem, borila za prepoznavanje razmjera epidemije HIV-a. Osobno se prepliće s političkim u ovoj erotičnoj i emotivnoj drami koja je na festivalu u Cannesu osvojila Veliku nagradu žirija, a film je i francuski kandidat za ovogodišnjeg Oscara.

U popratnom programu Festivali pod reflektorom programeri nekoliko europskih festivala i ove jeseni biraju filmove samo za publiku Zagreb Film Festivala. Ovogodišnja selekcija uključuje presjek recentnih dugih i kratkih igranih filmova Sarajevo Film Festivala, programa Directors' Fortnightfestivala u Cannesu, Sofia Film Festivala, ali i film izbora iz programa Kino Mediteran domaćeg Festivala mediteranskog filma Split.

U skladu s okosnicom glavnog programa i ususret vremenu kada će se posvuda obilježavati 1968. godina koja je i danas sinonim za građanski neposluh, u ovogodišnjem posebnom programu pod nazivom Film neposluha evocirat ćemo provokativne i buntovne trenutke filmske povijesti pod selekcijskom palicom filmske kritičarke Diane Nenadić. Ističu se bunkerirani filmovi jugoslavenskih novovalovaca Jovana Jovanovića (Mlad i zdrav kao ruža) i Vladimira Kristla (General i pravi čovjek), kao i film "Nula iz vladanja", najpoznatijeg anarhista među redateljima, Jeana Vigoa.

PROGRAMI ZA MLADE

Program PLUS ove godine okuplja filmove iz osam europskih zemalja namijenjene tinejdžerskoj publici. Od šest filmova u programu, njih pet natjecat će se za novčanu nagradu od 500 eura koju će svojem favoritu dodijeliti žiri učenika i učenica srednjih škola. Među zanimljivijim osvarenjima su španjolski kandidat za Oscara, "Ljeto 1993.", humoristična drama "Vincent" o mladom 17-godišnjaku, suicidalnom ekologu i depresivnom zaštitniku prirode te "Charlie", dobitnik Nagrade publike na festivalu u Edinburghu te najbolji film za mlade u Zlínu.

Film govori o, školskom nogometnom talentu pred kojim je blistava sportska budućnost ili ju barem tako vidi njegov otac. Svakodnevno forsiranje izvrsnosti, velika očekivanja i očevo prekomjerno uplitanje u njegov život, Charlieju počinju predstavljati stres te otežavati da otkrije i postane ono što stvarno jest – djevojka. Dok javnost drmaju aktualne polemike koje je izazvala Istanbulska konvencija i korištenje fraze rodna ideologija nastale u konzervativnim krugovima, ovaj će film izvrsno pokazati stvarne borbe transrodne djece.

Program Bibijada najmlađu ZFF-ovu publiku također vodi na filmsko putovanje u Švedsku, zemlju u kojoj se posebna pažnja pridaje dječjoj filmskoj produkciji, a u sklopu programa bit će prikazan presjek ostvarenja od recentnih do klasika poput "Pipi Duge Čarape".

 

INDUSTRIJA

I ove godine ZFF-ov edukativni i networking program objedinjen platformom Industrija donosi niz predavanja, radionica i panela namijenjenih profesionalcima, mladim filmašima i svima onima koji prate zbivanja i trendove na svjetskoj audiovizualnoj sceni. Tijekom osam festivalskih dana pokrit će se svi važni aspekti u ciklusu proizvodnje filma – od razvoja projekta, pisanja scenarija, financiranja i koprodukcijskih mogućnosti, pakiranja i prezentacije projekta, postprodukcije pa sve do distribucije filma, a kao i prethodnih godina, Industrija obuhvaća niz predavanja vrhunskih profesionalaca iz cijeloga svijeta.

Na ZFF stiže britanski scenarist i redatelj James Watkins, redatelj serije "McMafia" koja je ljetos snimana u Hrvatskoj i epizode popularne Netflixove serije "Black Mirror". U svom predavanju "McMafia: od ideje do realizacije" Watkins će govoriti o nastanku BBC-jeve serije čija se premijera očekuje početkom 2018. godine – od pisanja scenarija, pakiranja projekta, režiranja epizoda, snimanja u Hrvatskoj – rada s hrvatskom ekipom na hrvatskim lokacijama pa sve do promocije.

Industrija će ugostiti i Spencera Hunta, kreativca i stratega specijaliziranog za suvremene oblike interaktivne zabave i jednog od ključnih ljudi tvrtke Skydance Media, studija koji razvija VR igre, a nalazi se u sklopu Paramount Studija. Hunt će tijekom masterclassa AR/VR: U potrazi za pričama budućnosti pojasniti kako AR (proširena stvarnost) mijenja način na koji percipiramo svijet i kako se dizajniraju interaktivne, razgranate priče koje koriste komponente umjetne inteligencije. Masterclass je organiziran u suradnji sa Savezom scenarista i pisaca izvedbenih djela – SPID Story + Tech Platformom.

U suradnji s ADU i znamenitom francuskom filmskom školom ENS Louis-Lumière, pionirom obrazovanja na području filma i fotografije, Industrija također donosi predavanje francuskog producenta Stéphana Guénina na temu Financijskih mehanizma u Francuskoj i koprodukcijskih mogućnosti s jugoistočnom Europom.

U Zagreb dolazi i Peter Kerekes, slovački redatelj koji je domaćoj publici poznat po dokumentarcima "Kuhanje povijesti" i "Baršunasti teroristi". Na predavanju Dokumentalni filmovi – o hibridnom dokumentarno igranom žanru, organiziranom u suradnji s Restartom, Kerekeš će govoriti o ključnoj razlici između dokumentarnog i dokuMENTALnog filma.

Bogat program predavanja i panela Industrije također uključuje predstavljanje postprodukcijskih studija iz regije pod nazivom To ćemo popraviti u postu – Umjetnost oblikovanja slike i zvuka – postprodukcija u regiji. Tijekom kratkih prezentacija sedam postprodukcijskih studija pokazat će što se može očekivati od studija koji se bave finalnim oblikovanjem slike i zvuka te koje su novosti i intervencije koje mogu realizirati. Program predavanja i masterclassova u okviru programa Industrija otvoren je za javnost.