Od 5. do 10. lipnja, s brojnim uvodnim događanjima od kraja svibnja, 27. Svjetski festivalanimiranog filma – Animafest  Zagreb ponovno pretvara u svjetsko središte animacije. U natjecateljskim, tematskim i retrospektivnim programima bit će prikazano više od 300 filmova, uz brojna popratna događanja kao što su izložbe, radionice, predavanja, znanstveni simpozij, prezentacije škola, predstavljanja knjiga, site-specific filmovi, Animafest Open Airovi u gradskim parkovima i ulicama. Od najboljih novih filmova do remek-djela prošlosti, Animafest Zagreb 2017 pokriva sva područja animiranog filma, dok je njegov tematski program usmjeren na vezu stripa i animacije. Filmovi se prikazuju u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteci, a popratna događanja u KIC-u, Francuskom institutu, FER-u, galerijama ULUPUH i  Šira te u Tunelu Grič i Art parku. Dio programa je besplatan, a cijene ulaznica kreću se do 30 kuna.

Veliko natjecanje kratkometražnog filma

Od čak 800 pristiglih u Veliko natjecanje kratkometražnog filma kvalificirala su se 44 filma, a u kontekstu nacionalnih kinematografija konkurencijom dominira Francuska, s 9 radova.

Među odabranima mnoštvo je onih koji uz pomoć kompjutorske animacije, estetike videoigara i njezinog miješanja s klasičnim tehnikama stvaraju jedinstvene vizuale („Amalimbo“, „Martin plače“, „Rugoba“). I dok neki zaranjaju u još neistražene obzore digitalnog izričaja („Orogeneza“, „Promjena“), drugi se vraćaju koje desetljeće unatrag kako bi nas podsjetili na chat kulturu i prva stvaranja naših cyber identiteta („Bujica ljubavi“). Nasuprot digitalnim postupcima i temama, velik broj autora i autorica okreće se klasičnom crno-bijelom crtežu, književnim predlošcima i prošlosti animiranog medija. Za ljubitelje bajki tu je „Među crnim valovima“, poklonici tvrdokuhanog stila i noira voljet će „Pivo Charlesa Bukowskog“, a modernističkom književnošću nadahnuta je „Praznina“.

Kada je o crno-bijelom crtežu riječ teško će biti nadmašiti SF „Crnilo“, dok je drugi SF koji bi svakako vrijedilo vidjeti na velikom platnu „Želim da Pluton opet bude planet“. U Animafestovom Velikom natjecanju nikada nije nedostajalo ni pametnog humora: takvi su filmovi „Glave na kup“, „Lov“, „Siva buka“, „Analysis Paralysis“ ili „Šest Peterovih bogova abecede“. U temu ovogodišnjeg Animafesta, vezu stripa i animiranog filma, sjajno se uklapa i „Decorado“ vodećeg španjolskog animatora Alberta Vázqueza. I pored brojnih crno-bijelih filmova, ljubitelji raskošnih boja pronaći će u Velikom natjecanju svoje eye candyje, poput „Usred ljeta“ i raskošnog akvarela „Vila s borovima“. Poštovatelji ženskog pisma uz spomenutu „Prazninu“ neće propustiti ni „Nemoguće figure i druge priče II“. I poznavatelji stop animacije doći će na svoje s „Cerulijom“ i „Zaboravljenim razlogom“, dok se puteni užici kriju u performativnom filmu „XOXO – zagrljaji i puse“. Naposljetku, „Zdravo, stranče“ emocionalno je pobuđujuća, koketna minijatura u kojoj nas čovjekolika figurica podsjeća na radost življenja, ljubavi i senzualnosti.

Veliko natjecanje dugometražnog filma

Možda i najzahtjevnija filmska forma uopće, dugometražni animirani film i ove je godine zastupljena na Animafestu s devet raskošnih produkcija iz Kine, Japana, SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Švicarske, Belgije… Tu su dirljiva ljubavno-obiteljska fantazija robinzonske premise „Crvena kornjača“ Michaëla Dudoka de Wita iz studija Ghibli, „Moj život kao tikvica“ o gorko-slatkom životu u domu za nezbrinutu djecu, još jedan robinzonski film, ovoga puta u ambijentu primorskog gradića, „Louise na obali“ Jean-Françoisa Laguioniea, fovistička adaptacija bajke braće Grimm „Djevojka bez ruku“, antiratni anime „U ovom kutu svijeta“, crnohumorni gangsterski neo-noir „Ugodan dan!“, obiteljski film o ozbiljnim temama „Moji psi JinJin & Akida“, novi film Billa Plymptona i Jima Lujana „Osveta“ te „Pod poplavom“, priča o jednoj tvrdoglavoj obitelji iz gotovo postapokaliptičnog Missourija.

 

Hrvatski filmovi

Kada je o hrvatskim filmovima u Velikom natjecanju kratkometražnog filma riječ, nezaobilazna je „Ježeva kuća“, treći animirani film Eve Cvijanović – besmrtna poema Branka Ćopića adaptirana u prekrasnu stop animaciju filcanih lutaka u suradnji Bonobostudija i jedne od najcjenjenijih svjetskih animacijskih institucija National Film Board of Canada. Zvjezdani tim koji je radio Ježurku Ježića za nove i sve ostale generacije uključuje i ponajbolje hrvatske stop animatore Thomasa Johnsona i Ivanu Bošnjak, Darka Rundeka, glumca Kennetha Welsha („Twin Peaks“, „Aviator“), Radu Šerbedžiju i Tima Allena („Kralj lavova“, „Ljepotica i zvijer“, „Aladin“). Film na Animafest stiže ovjenčan s nagradom Berlinalea, a nakon Animafesta nastavlja festivalski put u Annecyju.

Tu je i „Aerodrom“ švicarsko-hrvatske animatorice Michaele Müller, majstorice crtanja i slikanja na staklu koja tom tehnikom opisuje tjeskobnu vrevu zrakoplovnih luka, suptilno pripovijeda bojama i pokazuje zašto je diljem Europe smatraju jednom od najboljih predstavnica ove zahtjevne animacijske metode. Na Animafest, gdje je njezin film 2014. nagrađen Nagradom publike, vraća se i jedna od najuspješnijih slovenskih animatorica Špela Čadež, čija se „Noćna ptica“ odlikuje izvanrednim osvjetljenjem i dočaravanjem vožnje u alkoholiziranom stanju te oporim humorom pri praćenju lika s društvene margine.

U filmu Danijela Žeželja „Crvenkapica Redux“ protagonistica poznate bajke zalutala je u postindustrijsku pustu zemlju, predstavljenu fascinantnim crno-bijelim crtežom najboljeg stripovskog zaleđa umjetnika svjetskog glasa. Estonsko-hrvatska autorica Chintis Lundgren predstavlja pak film „Manivald“ (također u koprodukciji s NFB-om) – humorno-metaforičku modernu basnu o doživljajima povučenog gay lisca, izvedbeno sličnu njezinom iznimno uspješnom „Životu s Hermanom H. Rottom“. Majstor lutka filma Božidar Trkulja donosi „Posljednji izazov“ – humorni fantasy s klasičnom žanrovskom lepezom likova i bogatstvom urnebesnih aluzija, ujedno i prvi film Studija za stop animaciju Zagreb filma koji baš na ovom Animafestu doživljava novi procvat svoje glasovite produkcije.

U Natjecanju hrvatskog filma može se, pored već navedenih domaćih filmova iz Velikog i Studentskog natjecanja, vidjeti i završetak znanstvenofantastične trilogije jednog od najvažnijih hrvatskih autora s presjecišta eksperimentalnog i animiranog filma Dalibora Barića „Astronaut od perolaka“ te feministički film s estetikom videoigara „Gamer Girl“ Irene Jukić Pranjić. U duhovitom introspekcijskom metafilmu „Šumska bajka“ Franka Dujmića frustrirani adolescentski zeko i pripiti medvjed hedonist s oduševljenjem iščekuju kraj svijeta kao svršetak svojih cirkularnih egzistencijalnih muka, dok u mitologijom poduprtom, groteskno-ironičnom hororu „Haron“ Alena Vukovića „radnička klasa ide u pakao“. Naposljetku, u Mišo i Robin "Kampiranje" Denisa Alentija i Vjekoslava Živkovića svjedočimo vrhuncima suvremenog edukativnog dječjeg filma, u djelu „Naši problemi“ Ivana Radovića poticaju na vedru radost življenja i zanemarivanje sitnih problema, dok se autor ovogodišnje službene ilustracije i špice Animafesta, mladi splitski animator Goran Radošević, predstavlja filmom „Treći zakon“ – istraživanjem interakcije i entropije u svijetu orvelovskih pretpostavki.

Ostali programi

Natjecanje studentskog filma prozor je u sutrašnjicu animacije i prostor njezine potpune slobode. U njemu se, međi ostalim,  kriju intenzivna, često radikalna djela mladih autora koje zanimaju teme seksualnosti i tijela  ženskih i transrodnih prava, susreta s Drugim, podsvijesti, opresije, nasljeđa, isključivanja, ironije  i humora. Predstavljeni stilovima i tehnikama nadrealizma, postimpresionizma, primitivizma te geg-crtića i 3D animacije, ovi su filmovi često vizualno spektakularni, no svoj zavodljivi crtež pritom koriste za ilustraciju i zahtjevne problematike

Na Medijskoj fasadi Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) već od 23. svibnja prikazuju se trokanalni site-specific animirani radovi iz 11 zemalja u natjecateljskom programu Animation goes MSU!, a među izabranim autorima mnoštvo je "povratnika" koji su se tijekom višegodišnje suradnje Animafesta i MSU uspjeli najbolje prilagoditi specifičnim zahtjevima ovoga formata "animacije na otvorenom".  

Naposljetku, za stjecanje punog dojma o aktualnom stanju suvremene svjetske animirane produkcije tu je i Svjetska panorama s filmovima koji svojom promišljenošću, kreativnošću i ljepotom nimalo ne zaostaju za onima iz natjecanja.
 
Animacija i strip ovogodišnji je tematski program Animafesta. Ovi mediji  koriste slične likovne jezike – pričaju kombinacijom crteža i dijaloga. Premda između ovih medija postoje i važne razlike, značajan se broj strip-autora okušao u animaciji, po predlošku grafičkih romana napravljeni su globalno uspješni animirani filmovi, a nemali broj strip-serijala nastao je nakon filmskih uspješnica. Na programu su  adaptacije stripova u animirani film: kultni dugometražni („Mačak Fritz“, „Divlje religije“) i kratkometražni filmovi u izboru priznatih stručnjaka, selekcija hrvatskih strip-autora koji su se okušali u mediju animacije (Milan Trenc, Danijel Žeželj, Nedeljko Dragić, Joško Marušić...) te izložba  motion comicsa  u galeriji ULUPUH).
 
Na ovu središnju temu Animafesta 2017 nadovezuje se i retrospektivni program Majstori animacije u kojem se prikazuju opusi nizozemskog redatelja, glazbenika i vizualnog umjetnika Rosta te dobitnika Nagrade za životno djelo Animafesta 2017. Borivoja Dovnikovića – Borde, obojice istaknutih strip-autora i animatora. Tu su i hrvatski animirani filmovi iz 1969. godine.
 
Tradicionalni posebni i PRO programi uključuju animirane videospotove u izboru umjetničkog ravnatelja festivala Daniela Šuljića (Kino za uši), nominirane za nagradu Cartoon d'Or, Radionicu izrade računalnih videoigara te znanstveni skup Animafest Scanner IIII koji za cilj ima stvaranje sinergije teorijskog i praktičnog diskursa te susret i razmjenu ideja između autora animiranih filmova i znanstvenika. Skup se također bavi vezom stripa i animacije, ali i promjenama u svijetu festivala animacije, psihološkom tematikom i novim medijima. Ovogodišnja glavna predavačica je dobitnica Animafestove Nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije 2017. Maureen Furniss, američka autorica, povjesničarka i teoretičarka animiranog filma.

Program za djecu i mlade

Kao i svake godine, Animafest Zagreb 2017 posebnu pažnju posvećuje svojim mladim i najmlađim posjetiteljima te njihovim roditeljima. Nudi im kvalitetne filmske sadržaje prilagođene njihovu uzrastu: zabavne i poučne radionice, Natjecanje filmova za djecu, bogat Obiteljski program te besplatne programe smještene u kulturne centre zagrebačkih četvrti (Animafest u Vašem kvartu).

Među najboljim i najnovijim, domaćim i stranim animiranim filmovima medijska psihologinja svrstala je radove u četiri dobne kategorije (4-7, 7-10, 10-14 i 14+) naznačene uz svaki film. Ovogodišnje Natjecanje filmova za djecu u središte postavlja djevojčice i dječake koji u sebi nenadano otkrivaju snagu za promjenu svijeta koji ih okružuje. Pun uzrastu primjerenog humora i akcije, program je obilježen nježnim pričama o prijateljstvu mladih junaka koji se s nedaćama nose uz pomoć sitnih trikova i velikog srca. Idealan za djecu u pratnji roditelja, Obiteljski program ove godine posebno poziva na izbor klasičnih ruskih bajki adaptiranih u animirane filmove, kratkometražne programe među kojima se svakako izdvaja popularni „Grubzon“, te prekrasni dugometražni film „Put na sjever“ o istraživanju Sjevernog pola.

Open Air

Obitelji, djecu, ali i sve animacijske sladokusce razveselit će posebno naglašen Animafestov program izvan kinodvorana. Prije svega, tu je čak 7 Open Air evenata (27. svibnja, 3. – 8. lipnja) u parkovima Zrinjevac, Ribnjak, Gradec i Art Park s projekcijama filmova poput „Perzepolis“, „Avril i izmišljeni svijet“, „Čarobna planina“, „Kraj igre“, „Corto Maltese u Sibiru“, „Late Night Work Club: Strangers“, „Divlje religije“. Najdraži obiteljski kino-piknik Animafestovih posjetitelja i ove godine iščekuje njihove dekice i košarice s kojima stvara sjajnu festivalsku atmosferu.