Svetkovina za ljubitelje dokumentaraca počinje u nedjelju, 26. veljače. Ekipa Nenada Puhovskog u 13. izdanju festivala najavljuje put oko svijeta u tjedan dana i više od 120 filmova u 15 programa. Ima tu svega pomalo – od priča iz neuralgičnih točaka svijeta poput Sirije, Afganistana Ukrajine i BIH preko tema o izbjeglicama, egzorcizmu, uskraćenom djetinjstvu ili ljudskoj bezobzirnosti, portreta Goebbelsove tajnice do kontroverznih filmova, onih koji će vas dobro nasmijati ili glazbenih dokumentaraca koji predstavljaju iznimne umjetnike poput Davida Bowieja, Nicka Cavea i Franka Zappe. Mjesto održavanja ostaje Kaptol Centar, ali ovog je puta riječ o novom kinu Kaptol Boutique Cinema, koji se ovih dana otvara na mjestu propalog mutlipleksa. ZagrebDox bit će jedno od prvih zbivanja u tom jedinstvenom kinu u regiji, koji je spoj starih art kina s najsuvremenijom tehnologijom i dizajnerskim uređenjem.
MEĐUNARODNA KONKURENCIJA
U međunarodnu konkurenciju uvršten je 21 dokumentarni film, a kao i svake godine nekoliko naslova u Zagreb stiže s prestižnim nominacijama ili nagradama. Uz filmove koji su bili u krugu prednominacija za Oscara, “Nulti dani” Alexa Gibneyja, “Snimateljica” Kirsten Johnson i “Vrabac huligan” redateljice Nanfu Wang, u krug finalista za prestižnu Akademijinu nagradu ušao je “Život kao crtić” u režiji Rogera Rossa Williamsa. Ovaj je film priča o autističnom dječaku koji se izražava kroz naučene replike i situacije iz omiljenih animiranih filmova.
U utrci za Veliki pečat sudjeluje i izniman danski dokumentarac “Ratni show” u režiji Andreasa Dalsgaarda i Obaidah Zytoon, ovjenčan nagradom žirija sekcije Dani autora Venecijanskog festivala. Nastao u formi videodnevnika redateljice u kojem su zabilježena intimna druženja grupe prijatelja, mladih aktivista, uoči i tijekom Arapskog proljeća, film svjedoči o tragičnoj sudbini Sirije. Američki dokumentarac “Gospodarica orlova” u režiji Otta Bella priča je o trinaestogodišnjoj djevojčici Aisholpan, prvoj ženi koja će loviti s orlom u dvanaest generacija svoje obitelji nomada iz planinskih predjela Mongolije. Uz ostale nagrade, film je pobjednik festivala u Hamptonsu.
Uz SAD, koji prevladava sa sedam naslova, zanimljivo je da je u međunarodnu konkurenciju ove godine uvršteno čak šest filmova iz Poljske, zemlje s dugom i bogatom tradicijom dokumentarizma. Poljsku invaziju na ZagrebDox predvodi „21 x New York“, hipnotični filmski portret New Yorka u režiji Piotra Stasika, a posebno zanimljivu i svježu poetiku donosi hibrid dokumentarizma i fikcije “Sve te neprospavane noći”, film o mladosti u punom sjaju s ulica Varšave, nagrađen za režiju na Sundanceu.
Dva ostvarenja iz međunarodne konkurencije bave se djecom kojima su uskraćeni djetinjstvo i mladost. Protagonistica poljsko-mađarskog filma “Pričest” autorice Anne Zamecke osnovnoškolka je koja nakon odlaska majke preuzima ulogu glave svoje disfunkcionalne obitelji, dok belgijski dokumentarac “Zemlja prosvijetljenih” donosi priču o naoružanoj bandi dječaka iz afganistanskog plemena Kuči koji prodaju iskopane sovjetske mine djeci na radu u obližnjem rudniku dragog kamenja. Čileansko-nizozemsko-francuski film “Odrasli” u režiji Maite Alberdi priča je o grupi ljudi s Downovim sindromom koji već četrdeset godina pohađaju istu školu, a kojima društvo ne dozvoljava da odrastu.
REGIONALNA KONKURENCIJA
Ukupno 21 dokumentarni film natjecat će se i za Veliki pečat u Regionalnoj konkurenciji, a među njima i devet hrvatskih naslova. Riječ je o filmovima: “Djevojka od nula dolara” Damira Terešaka, “Jedi, spavaj, jedi, spavaj” Đure Gavrana, “Maratonci” Biljane Čakić, “Bojnik” Kristijana Milića, snimljen u koprodukciji Hrvatske i Austrije, “Neuspješan skroz” Ljiljane Šišmanović, “Oni samo dolaze i odlaze” Borisa Poljaka, “Možeš biti sve što hoćeš” Roberta Tomića Zubera, “Simpl” Silvestra Kolbasa te “Buffet Željezara” Gorana Devića. Hrvatski filmovi i autori bit će zasebno predstavljeni na Dox druženju s domaćim autorima u tjednu uoči ZagrebDoxa.
Finsko-bugarski dokumentarac “Dobri poštar” u režiji Tonislava Hristova donosi priču o poštaru u malom selu na bugarsko-tuskoj granici koje zbog europske izbjegličke krize ponovno dobiva na strateškoj važnosti. Protagonist se kandidira za gradonačelnika u želji da prihvati izbjeglice i tako revitalizira izumiruće selo, no ubrzo otkriva da dobre namjere nisu garancija političkog probitka. Tema izbjeglištva prisutna je i u dva kratkometražna ostvarenja iz regionalne konkurencije - dokumentarcu “Granice” poznatog slovenskog redatelja Damjana Kozolea te filmu “#njihovemačketakođer” u režiji Lisbeth Kovacic.
U regionalnu konkurenciju uvršten je i pobjednički dokumentarac Sarajevo Film Festivala, rumunjski film “Dah”, koji s puno suosjećanja rasvjetljuje moralne dileme oca bolesne djevojčice prisiljenog odabrati između religije i medicine. Srpski dokumentarac “Dubina dva” u režiji Ognjena Glavonića – nagrađen između ostalog za najbolji balkanski dokumentarac na Dokufestu u Prizrenu – eskperimentalni je dokutriler o masovnoj grobnici u predgrađu Beograda, a iz Srbije nam stiže i film “Voli vas vaša Sexymaja” u režiji Ivana Mandića o popularnom blogu mlade beogradske prostitutke.
KONTROVERZNI DOX
U uvijek intrigantnom programu kontroverznih ostvarenja premijeru će imati novi film Irene Škorić, nagrađen kao najbolji dokumentarac na Međunarodnom filmskom festivalu u Stockholmu. “Neželjena baština” film je o spomenicima NOB-u i o današnjem lošem odnosu prema vrijednoj umjetničkoj baštini. Glazbu filma potpisuje Ivo Josipović.
Prošlosti je okrenut i dokumentarac “Dolje” u režiji Đorđa Čenića i Hermanna Peseckasa, nagrađen za socijalnu osjetljivost na Filmskom festivalu Crossing Europe 2016. godine. Film je autobiografsko putovanje kroz prošlost i donosi izniman pogled na ideološku indoktrinaciju jugoslavenskih gastarbajtera na radu u Austriji. Minskim poljem obiteljske i osobne prošlosti u svom filmu putuje i nizozemska autorica Lidija Zelović, rođena u Sarajevu. U dokumentarcu “Moj privatni rat” redateljica i bivša TV reporterka vraća se u Sarajevo nakon dvadeset godina kako bi se suočila sa starim mržnjama i s novom nacionalističkom agresijom.
Atraktivni francusko-talijanski film “Oslobodi nas” u režiji Federice di Giacomo, pobjednički film programa Horizonti Venecijanskog festivala, priča je o rastućoj praksi egzorcizma u Italiji. Prateći svećenika egzorcista gledatelji dobivaju uvid u praksu u kojoj se susreću uznemirujući i smiješni kontrasti između tradicije i modernih navika, između svetog i profanog.
Dansko-britanski dokumentarac “Otoci i kitovi” u režiji Mikea Daya priča je o tradiciji lova na morske ptice i kitove na Farskom otočju. Kroz priču o izoliranoj kulturi koja se temelji na gastronomiji i folkloru film daje zabrinjavajuć pogled na stanje našega kompleksnog ekosistema. Mike Day osvojio je nagradu za najboljeg novog redatelja na kanadskom Hot Docsu 2016. godine.
Dva kontroverzna dokumentarca bave se razorenim obiteljima. “Pada mrak” autorice Olge Kravets prati pet ruskih obitelji ljudi koji su službeno osuđeni zbog izdaje ili posjedovanja droge, no zapravo su samo u određenom trenutku izrazili kritiku vladinoj politici. Francusko-belgijski film “Moja kći Nora” redateljice Jasne Krajinović priča je o majci djevojke koja je s 18 godina otišla u Siriju kako bi sudjelovala u svetom ratu protiv nevjernika te o agoniji žene koja strepi nad neizvjesnom sudbinom svoje kćeri.
MAJSTORI DOXA
Program Majstori doxa donosi nova ostvarenja nekih od najznačajnijih dokumentarista današnjice.
Dokuhoror “Štakori” najnoviji je film američkog redatelja i producenta nominiranog za Oscara, Morgana Spurlocka, poznatog po hitovima “Super Size Me”, “Osama Bin Laden” I “Najveći film ikad prodan”. Inspiriran istoimenim bestselerom New York Timesa, film “Štakori” zadire duboko ispod gradskih površina kako bi istražio život tih zloglasnih glodavaca.
Jeziv pogled na ljude nudi pak novi film austrijskog redatelja Ulricha Seidla, “Safari” premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu. Dok antilope, impale, zebre, gnuovi i ostale životinje mirno pasu u afričkoj divljini, njemački i austrijski turisti vozikaju se uokolo, šuljaju se i vrebaju svoju lovinu, a kada je usmrte, poziraju s lešinom.
Ruski dokumentarist Vitalij Mansk, koji od osamdesetih godina živi u Moskvi, vraća se u svom novom, vrlo osobnom dokumentarcu “Rodbina” u rodnu Ukrajinu u osvit Majdanske revolucije. Njegova obitelj postaje predmet precizne i dubinske analize podijeljene Ukrajine, a pokazuje i da je predodžba o istoku protiv zapada pogrešna i uglavnom promašuje perspektivu Ukrajinaca.
Danski dokumentarist Jon Bang Carlsen, poznat po hibridnom stilu u kojem spaja dokumentarne i igrane interpretacije, ove godine na ZagrebDox donosi “Déjà vu”, priču koja počinje prije mnogo godina, kada je kao dječak počinio strašan čin koji ga i danas opsjeda. Otad je sa svojom kamerom proputovao cijeli svijet u potrazi za iskupljenjem.
Dokumentarac “Svaka dobra priča je ljubavna priča” u režiji Rajka Grlića i Matjaža Ivanišina imat će svjetsku premijeru u programu Majstori doxa. Film o kazališnoj predstavi, koju stvaraju scenaristi i redatelj Dušan Jovanović te glumci Milena Zupančić, Radko Polič i Boris Cavazza, je i priča o ljubavnom trokutu te o javnom i privatnim životima izvođača.
Audrius Stonys veliki je i nagrađivani litavski dokumentarist, a njegov najnoviji film “Žena i ledenjak” vodi gledatelje u Kazahstan, u istraživačku postaju smještenu na 3.500 metara. Tamo posljednih trideset godina potpuno sama i odsječena od civilizacije živi žena koja je život posvetila znanosti i osluškivanju pulsa našeg planeta.
STANJE STVARI
Ovaj program donosi vrlo uzemirujuće teme s raznih strana svijeta.
“Okidač”, najnoviji film norveškog dokumentarista Paula Salahadina Refsdala daje rijetko viđen i šokantan uvid u svakodnevni život ljudi koji se pripremaju postati Al Qaidini bombaši samoubojice. Uznemireni zbog sadržaja, prikazivači filma morali su se suočiti s mnogim etičkim pitanjima, jer je redatelj proveo šest tjedana u Siriji s članovima ekstremističke skupine Al Nusra.
Junaci filma “Buntovnici s razlogom” su članovi najvećeg i najzloglasnijeg ruskog motociklističkog kluba Noćni vukovi, inače odani Putinu. Britanski novinar Jack Losh i dokumentarist Sebastien Rabas donose pogled Noćnih vukova na konflikt u Ukrajini, posjetivši ih u Luhansku u istočnoj dijelu te zemlje u bajkerskoj bazi koja podsjeća na ambijent iz filma "Pobješnjeli Max".
U SAD-u od 2010. godine konzervativne savezne vlade donijele su na stotine zakona koji otežavaju rad klinika za pobačaj, posebice na jugu, a sada se ta ograničenja šire i na ostale savezne države. Film “Zarobljene” autorice Dawn Porter govori o borbi za opstanak tih klinika. Žene žrtve tema su i filma “Oluja”, svojevrsnom emocionalnom putovanju dviju žena u raljama korupcije i nepravde u Meksiku. Riječ je o mučnom i dirljivom prikazu nevidljiva rata u kojem je glavno oružje strah koji posve paralizira društvo.
Film “Zidovi” progovara o vrlo aktualnoj temi. Pad Berlinskog zida 1989. godine probudio je nadu u svijet u kojem betonski zidovi više neće dijeliti ljude. No, danas svjedočimo potpuno suprotnoj tendenciji: zidovi se dižu širom svijeta kako bi se povukla granica između bogatih i siromašnih.
HAPPY DOX
Program Happy Dox ove godine donosi devet filmova koji na pozitivan i poticajan način dokumentiraju neuobičajene ličnosti ili pojave.
Kratkometražni kanadski dokumentarac “Slanina i Božji gnjev” autora Sola Friedmana dokumentira prijelomni trenutak u životu devedesetogodišnje Židovke koja se zbog krize vjere odlučuje po prvi put u životu kušati slaninu. Film je nagrađen nagradom žirija na Sundanceu za najbolji kratkometražni film te i nagradom Kanadske akademije za film i televiziju.
Niz priznanja dobio je i “Pickle”, kratkometražni dokumentarac američke autorice Amy Nicholson u čijem je središtu par koji je spasio brojne životinje s neobičnim bolestima: od ribice Pickle koja ne može plivati, pretile kokoši, mačke sa srčanom manom, guske koja ne može plutati na vodi sve do paraplegičnog oposuma koji za večeru najradije jede kajganu.
Kratkometražni švedski dokumentarac “Skakaonica” zanimljiva je analiza ljudske reakcije na neuobičajene situacije. Naime, autori koji svoje projekte opisuju kao studije ljudske naravi pred 43 su sudionika postavili zadatak: popeti se na deset metara visoku skakaonicu i potom odlučiti hoće li skočiti.
Papa zvani Allo na čelu je velike obitelji Alaev, tandžikistanskog pandana obitelji Jackson, koja je 1990-ih godina iz matične zemlje emigrirala u Izrael. Autori Tal Barda i Noam Pinchas u dokumentarcu “Prekrasno kraljevstvo Pape Alaeva” prate tog nadarenog glazbenika koji upravlja svim segmentima života svoje glazbene obitelji. Uz moćan soundtrack, svi zabavni razgovori u toj velikoj obitelji nabijeni su dramom i zvukom bubnjeva.
Glazba je središnja tema još jednog happy dokumentarca. “Pjevajući s Ljutom pticom” prvi je dugometražni dokumentarac korejske autorice Hyewon Jee, nominirane za nagradu Emmy, u kojem prati temperamentnog opernog pjevača nadimka Ljuta ptica u višegodišnjem nastojanju održavanja zbora za djecu iz sirotinjskih četvrti u indijskom gradu Puneu. Sudjelovanje u zboru ima izrazito pozitivan učinak na život djece, iako dio roditelja nije svjestan toga, što Ljutu pticu nerijetko dovodi na rub očaja.
“Cooltura” autora Mira Rema humorističan je, ironičan, ali istovremeno i ozbiljan film o značenju i statusu slovačke kulture, dok nas australski dokumentarac “Zima u Westbethu” vodi u njujoršku umjetničku zajednicu Westbeth Artists Housing, među kreativne umjetnike koji u poodmakloj dobi i dalje neumorno i strastveno stvaraju.
“Prvi Poljak na Marsu” mogao bi postati 68-godišnji Kazimierz, protagonist istoimenog dokumentarca autorice Agnieszke Elbanowske. Kazimierz je, naime, postavio uređaj za komunikaciju s kozmosom, a u isto vrijeme nastoji postati jedan od prvih kolonizatora Marsa, s time da prvo mora pobijediti ostalih tri tisuće kandidata.
Izraelski redatelj Ohad Milstein u film “23. tjedan” bilježi osobnu priču o trudnoći vlastite partnerice te njihovoj nevjerojatnoj snazi nakon što saznaju da je jedan fetus jednojajčanih blizanaca preminuo, a liječnici im savjetuju prekid trudnoće.
BIOGRAFSKI DOX
I ovaj program donosi iznimna ostvarenja, a po atraktivnosti se izdavaja “Njemački život”, portret Brunhilde Pomsel, najbliže suradnice, tajnice i stenografkinje zloglasnog Josepha Goebbelsa, koja je nedavno preminula u 106. godini života Pomsel je u filmu dala svoj prvi i posljednji detaljni intervju, a svoje radno mjesto u samom središtu nacističke propagandne mašinerije opisala je kao "bilo koji drugi posao".
U filmu “Marina Abramović i Brazil” pratimo potragu ove glasovite koncetualne umjetnice za duhovnim iscjeljenjem u Brazilu i propitkivanje granice između umjetnosti i duhovnosti. Film uključuje iscjeliteljske tretmane, duhovne rituale, šamanske procese i donosi dosad nezabilježen pristup intimnom kreativnom procesu jedne od najvažnijih umjetnica našeg doba.
Prolaznost slave tema je dokumentarca “Para povrh rijeke” autora Filipa Remunde i Roberta Kichhoffa, koji donose apsurdne, duhovite, ali i dijelom tragične životne priče triju iznimno nadarenih vremešnih džezista, redom osebujnih ličnosti koji na vrhuncu karijere napuštaju bivšu Čehoslovačku i sele na zapad.
Britanski autor Liam Saint-Pierre u filmu “Izmišljanje normalnog” donosi portret Dominica Wilcoxa, umjetnika, izumitelja i dizajnera koji u strastvenoj potrazi za novim idejama pretvara obično i svakidašnje u iznenađujuće, začudno i provokativno. Film je osvajao nagrade za najbolji dokumentarac na festivalima kratkometražnog filma u New Yorku i Berlinu.
“Ne reci nikome” složen je portret člana ekstremističke konzervativne stranke Jobbik u Mađarskoj i osnivača Mađarske garde, paravojnog krila spomenute stranke, koji na vrhuncu političke karijere otkriva dugočuvanu obiteljsku tajnu o židovskom podrijetlu roditelja svoje majke te kreće na osobno putovanje od uvjerenog antisemita do ortodoksnog Židova.
GLAZBENI GLOBUS
Ove godine Glazbeni globus posjetiteljima pruža priliku iz nekog novog kuta zaviriti u život nekoliko iznimnih gkazbenika.
Idejno zamišljen kao videozapis nastanka posljednjeg, šesnaestog albuma Nicka Cavea i The Bad Seedsa, “Još jednom, ali s osjećajem” australskog redatelja Andrewa Dominika kroz kreativni je proces evoluirao u nešto puno upečatljivije i osobnije. Autor u filmu razotkriva proces stvaranja albuma “Skeleton Tree” neposredno nakon najteže osobne tragedije Nicka Cavea, gubitka sina. Na ZagrebDoxu bit će prikazana 3D verzija filma.
Kratkometražni dokumentarac autorice Rubike Shah bit će nezaobilazan za fanove Davida Bowiea. “Let's Dance: Bowie u Australiji” donosi priču o snimanju videospota jednog od najvećih hitova kultnog muzičara, uz želju da na afirmativan način portretira Aboridžine i ukaže na njihovu obespravljenost u Australiji.
“Nosi se s tim pitanjem – Frank Zappa svojim riječima” renomiranog njemačkog dokumentarista Thorstena Schüttea, intimni je susret s velikim glazbenikom u kojem kroz nepoznate arhivske materijale otkrivamo provokativnu osobnost glazbenog genija 20. stoljeća, čiji angažiran i drugačiji pogled na svijet odjekuje do danas.
U Glazbenom globus bit će prikazani i “Mr. Gaga”, redatelja Tomera Heymanna, posvećen jednom od najznačajnijih suvremenih koreografa, Izraelcu Ohadu Naharinu, “Solenzara” o popularnoj korzikanskoj pjesmi koja je ujedinila kulture i umjetnike iz cijelog svijeta te “Što bi Beethoven učinio?” Jonathana Keijsera koji se bavi preispitivanjem poimanja klasične glazbe.
OSTATAK PROGRAMA
Kome sve nabrojano nije dosta, može pogledati i program ADU dox s filmova studenata Akademije dramskih umjetnosti, dok je za tinejdžere predviđen program Teen Dox. Zanimljivi su i posebni programi: Majke i kćer donosi četiri filma na temu odnosa između dviju generacija žena u istoj obitelji, dok Serija 65+ donosi tri filma Gorana Devića nastala u okviru serijala posvećenog svakodnevici osoba starije životne dobi.
ZagrebDox donosi i dvije retrospektive. Jednog od najznačajnijih austrijskih redatelja, Nikolausa Geyrhaltera, upoznat ćemo u četiri dokumentarca, uključujući njegov najnoviji film “Homo Sapiens”, posvetu destruktivnoj prirodi čovječanstva. U programu 20 godina Factuma nezavisna zagrebačka produkcija bit će predstavljena odabirom najboljih ostvarenja po izboru Vetona Nurkolarija, direktora prizrenskog Dokufesta.
Festval upotpunjuje i niz okruglih stolova, razgovora i proširenih sesija Q&A-a, a kao dio posebnih događanja organiziran je i niz projekcija virtualne stvarnosti.
Cijene ulaznica iznose 23 kune za projekcije u 15 i 16 sati te 28 kuna za kasnije termine. Za program Teen Dox cijena ulaznice je 18 kuna. I ove godine u dnevnim terminima mogu se besplatno pogledati svi filmovi iz međunarodne i regionalne konkurencije, a ulaznice se podižu samo na dan projekcije. Već tradicionalno nakon zatvaranja festivala u programu The Best of Fest, u nedjelju, 5. ožujka, po cijeni paketa ulaznica od 40 kuna posjetitelji će moći pogledati sve nagrađene filmove.