REZIME OSCARA: Akademija DiCapriu vratila dug Oscarom za mega precijenjenog "Povratnika"

Opširnije...

Nakon tradicionalno smrtno dosadnih, komično predvidljivih te od svake aktualnosti i svježine uvijek uspješno cijepljenih Grammyja i Brit Awardsa, red je napokon došao i na „majku svih predvidljivih udava među nagradama“, dodjelu Oscara.

I dok se na Grammyju i Brit Awardsu tradicionalno nagrađuju neuzbudljivi vremešni glazbeni mainstream heroji za široke i nezahtjevne narodne mase, a u kategoriji mladih snaga nominiraju perspektivni 40-godišnjaci, Oscar, odnosno Američka akademija, svojoj je legendarnoj predvidljivosti i kukavičluku kao jednu od najvažnijih pridodala i kategoriju vraćanja dugova neopravdano zakinutima u prošlosti o kojoj se onda na kraju i najviše govori i piše.

Prošle je godine tako veličanstvena Julianne Moore, svoj odavno zasluženi kipić dobila za bezvezni film kojega se danas s pravom nitko ne sjeća, dok je ove godine već odavno bilo jasno da će Oscara za glavnu ulogu napokon dobiti tradicionalno zakinuti Leonardo DiCaprio i to za lik Hugha Glassa u filmu „Povratnik“ često precijenjenog meksičkog redatelja Alejanda Gonzalesa Inarritua. Da stvar bude strašnija „Povratnika“ se uguralo u čak 12 nominacija, a Inarritu je na kraju, na pravdi Boga i na užas mnogih pokupio Oscara za režiju.

Opširnije...

"CREED", RYAN COOGLER: Najbolji nastavak Rockyja s izvrsnim Stalloneom u ulozi karijere

Opširnije...

Da se kojim slučajem „Creed“ počeo ranije prikazivati u hrvatskim kinima, bio bi rangiran pri samom vrhu ljestvice najboljih filmova 2015. objavljene na ovom portalu. Središte sedmog filma o Rockyju jest izvanbračni sin Apollo Creeda, Adonis Johnson.  Inteligentni i još k tome imućni mladić, jedino što u životu uistinu želi jest postati profesionalni boksač, jer samo tako može ostvariti sebe kao ličnost. 

Redatelj Ryan Coogler poštuje temelje na kojima je sazdan mit o Rockyju, no isto tako gleda na svijet slično poput glavnog protagonista. Mladi obrazovani Afroamerikanac izbjegava liberalne klišeje pa radničke četvrti i geta Philadelphie prikazuje kao prkosna mjesta koje nastanjuju ponosne i snažne individue. Nije slučajno da ponajbolji rock, punk i hip hop glazbenici dolaze danas baš odavde.

Opširnije...

KOROVLJEV O TUSTI I SVOM FILMU O NJEMU: Bio je ikona drukčije mislećih i heroj radničke klase

Opširnije...

Puležan Andrej Korovljev, autor i redatelj filma o legendarnom frontmenu KUD Idijota za Trusty piše o razlozima snimanja filma i svom odnosu prema Tusti

Tri su godine prošle od smrti legendarnog Tuste, Branka Črnca zvanog Ćić, frontmena kultnog pulskog punk banda KUD Idijoti, zakletog antifašiste, sindikaliste, radnika, oca i nadasve čovjeka koji nikada nije odstupao od svojih lijevih stavova i svjetonazora.

Tusta je prošle godine dobio ulicu u Puli i mural u Društvenom centru Karlo Rojc, znamo da ništa od toga on ne bi htio niti dozvolio onakav skroman kakav je bio, a najvjerojatnije niti film na kojem moja ekipa predano radi već drugu godinu. No, mi smo ustrajni u ideji da ovjekovječimo nešto što je vrijedno zapisati na filmsku vrpcu, nešto što će ostati generacijama koje dolaze, nešto što je bilo i jest veće od života. Ono što Tustu čini posebnim i što definitivno nadilazi samu glazbu jest njegov snažan i nepokolebljiv antifašistički stav i background svojevrsnog balkanskog "heroja radničke klase". Upravo zbog takvog stava Tusta i KUD Idijoti postali su glasnogovornici niza generacija odraslih u osamdesetima i devedesetima.

Opširnije...

NAJBOLJE IZ FILMSKE 2015: Ovi su filmovi kvalitetom obilježili sjajnu prošlu godinu

Opširnije...

Protekla filmska godina, kao rijetko kao do sada, obilovala je kvalitetnom američkom A produkcijom. U istočnoj Europi također se rade fantastični filmovi (po običaju predvodi Rumunjska), a hrvatska kinematografija iznjedrila je tri izvrsna filma od kojih se jedan nalazi na drugom mjestu ove liste. Ostala dva su "Život je truba" i "Zvizdan". Od filmova koji se nisu našli među ovih 11 filmova, treba spomenuti divnu ljubavnu melodramu Todda Haynesa "Carol", te vizualnu poslasticu tajvanskog majstora Hsiao-Hsien Houa "Assasin". Na ovoj listi bi se svakako našao i "Creed", ali taj odlični novi nastavak serijala o Rockyju tek treba imati europsku premijeru 15. siječnja.

Opširnije...

ODLIČNA KINO JESEN: Briljantni "Sicario", svi najvažniji blockbusteri i Filmomanija za izbirljive

Opširnije...

Zagrebačka jesenska i zimska filmska sezona obiluje premijerama američkih blockbustera, čiji datumi prikazivanja korespondiraju s onim prekooceanskim, a tu je i 9. Filmomanija gdje će biti premijerno prikazani filmovi za nešto izbirljiviju publiku, s festivala u Cannesu, Veneciji, Torontu...

"Sicario", možda i najbolji  film koji ćemo imati prilike vidjeti u kinima ove godine već nekoliko tjedana igra u multipleksima. Radi se o svojevrsnoj "Apokalipsi danas" 21. stoljeća, Denis Villeneuve i njegov direktor fotografije Roger Deakins svijet vide slično kao legendarni mađarski redatelj Miklós Jancsó u svojim remek-djelima "Crveno i bijelo" i "Ljudi bez nade". Poput Boga koji ne intervenira, velikim dijelom iz ptičje perspektive ili preko nadzornih sustava, oni promatraju pijune koji ginu i nezaustavljive transakcije zlom koje ne staju ni trenutka. Samo što svijet "Sicarija" nije planet Zemlja, već deveti krug pakla u kojem se jedino snalaze narko šefovi, latino osvetnici i američki kauboji u potrazi za adrenalinom.  

Opširnije...

FILM NA DRUGO GLEDANJE: „Ratnici podzemlja“- Hillov klasik sasvim opravdano drži kultni status

Opširnije...

Što jedan film označava kultnim? Opće prihvaćena definicija bila bi da je riječ o filmu koji „ne prolazi“ s vremenom, već zadržava staro i stječe novo kultno sljedbeništvo kroz godine i desetljeća nakon premijere bez obzira bio on na početku uspješan ili je potonuo na blagajnama. Druga definicija  kojoj je sklonija akademska filmska zajednica nema veze s publikom, već  sa strukturom, odnosno pristupu temi. To su, dakle, avangardni filmovi koji se kreću neistraženim tematskim teritorijima, koji koketiraju s tabuima..., na potezu od „Andaluzijskog psa“ do „Noći živih mrtvaca“, sve ono što je opozitno mainstream filmovima, pa čak i ako su toliko smeće da su dobri. I nije nužno da je riječ o nezavisnim produkcijama. Ali je nužno staviti ih u vremenski kontekst, jer ono što je bilo provokativno 1965. ili 1975. danas je u pravilu dječja emisija s obzirom na količinu nasilja i raznih bizarnosti smo izloženi svakodnevno s TV ekrana i kaotične mreže zvane Internet.

Dakle, po raznim se kriterijima može jedno djelo sedme umjetnosti okarakterizirati kao kultno i gotovo sve te kriterije ispunjavaju „Ratnici podzemlja“ Waltera Hilla. Oni su po objavi 1979. godine bili prezreni od filmske kritike, izazivali prijepore i sukobe, i s vremenom samo bildali svoju reputaciju, doživjeli spin off kroz video igru, strip, lutke, ima web stranica koja se bavi samo detaljima o filmu, postoje fan klubovi, obljetnice i „banda“ koje se danas fura na Warriorse, ali više kao društveni klub, nemaju nikakve veze s kriminalom.  Film je to kojem se od vremena do vremena vraća stara publika i na koji se navlače nove generacije poštovatelja. Film čiji su dijalozi (ne treba ići dalje od „can you dig it“ i „warriors, come out and play“) i scene postala opća mjesta pop kulture.

Opširnije...

MAD MAX VS TERMINATOR: Očajni „Genisys“ nije uopće usporediv sa sjajnom "Divljom cestom"

Opširnije...

Godine 1979. George Miller  inspiriran smrtonosnim australskim autoputovima i fatalnim ozljedama  kojih se nagledao radeći u tamošnjoj hitnoj službi snima prvi nastavak "Pobješnjelog Maxa". Radilo se o niskobudžetnom filmu o post apokaliptičnim bandama i jednom čovjeku željnom osvete. Ograničeni budžet samo je pojačavao osjećaj  tjeskobe i straha koje su isijavali iz svakog kadra Millerove distopije.

Pet godina kasnije Kanađanin James Cameron za vrijeme produkcije kraha zvanog ’Piranha 2’ potaknut noćnom morom, izazvanom emocionalnim i artističkim traumama koje je proživljavao u tom razdoblju, dolazi na ideju za znanstveno fantastični film "Terminator" koji će postati opće mjesto popularne kulture osamdesetih, a kasnije će se transformirati u franšizu koje će  poharati kino blagajne od Los Angelesa do Tokija i natrag.

Opširnije...

13. ZAGREB FILM FESTIVAL: Mučni horor „Saulov sin“ zasluženo trijumfirao, Talijani razočarali

Opširnije...

„Saulov sin“ zasluženi je pobjednik službenog programa 13. Zagrebačkog filmskog festivala. Ne samo da se radi o najboljem ostvarenju viđenom na festivalu, računajući sve kategorije, već je ovaj mađarski film jedan od najstrašnijih horora ikad snimljenih, te uz „Schindlerovu listu“, premda se radi o potpuno drugačijem konceptu prikaza strahota holokausa, najbolji igrani film o toj temi. Ovdje nema ništa od Spielbergova patosa, suze i tuga kod gledatelja zamijenio je osjećaj  tjeskobe, užasa i gadosti prema svemu što je ljudsko.

Opširnije...

DRUGO GLEDANJE: "Babe: Praščić u gradu" - nekad prezreno remek djelo danas je klasik

Opširnije...

Nije jasno kako ovaj vizualno fascinantni, metaforički jak, izvrsno režiran i duboko promišljen film, nije u doba kad se pojavio slavljen kao trijumf filmske umjetnosti

„Zapravo, ne vidim veliku razliku između Mad Maxa, Praščića Babea i Happy Feet jer samo želim ispričati dobru priču“, ističe već godinama u intervjuima George Miller, filmaš koji je ovih dana ponovno u centru pažnje zbog četvrtog nastavka Mad Maxa, blockbustera koji se podjednako snažno dojmio publike i kritike što je prije iznimka nego pravilo kad su u pitanju akcijski filmovi.  

I u pravu je, dobar film čini dobro režirana i odglumljena priča, a ne žanrovsko određenje. No u moru redateljskih žanrovskih fah idiota, Miller je ipak izuzetak, rijetke su biljke genijalci koji uspijevaju snimati brze brutalne distopijske akciće koje kritika obožava i s druge strane zaraditi 7 nominacija za Oscara za dirljiv film za djecu kao što je bio slučaj s „Praščićem Babeom“. Miller zapravo nije snimao puno igranih filmova s obzirom da su mu nakon uspjeha Mad Maxa sva vrata bila otvorena.

Opširnije...

FILMSKA PONUDA: Provjerili smo aktualni repertoar hrvatskih kina, evo recenzija

Opširnije...

Filmska sezona je na svome vrhuncu. Premda neke premijere kaskaju za svjetskim (poput novog filma Stevena Spielberga i biografije Steve Jobsa) hrane za filomofile ima u obilju. Premda vrhunci filmske sezone („Mad Max“ i „Sicario“, o kojima smo ovdje ranije pisali) nisu nadmašeni, evo pregleda nekih od najzanimljivijih filmova iz aktualne ponude.

Opširnije...

FILM NA DRUGO GLEDANJE: „Pokojni“ su tek blijeda kopija genijalnog hongkonškog originala

Opširnije...

Pokojni, 2006., redatelj Martin Scorsese, glavne uloge: Leonardo DiCaprio, Matt Damon, Jack Nicholson, Mark Wahlberg, Martin Sheen, Ray Winstone, Vera Farmiga, Alec Baldwin

„Možda ste već pročitali glasine da su „Pokojni“ stara škola filmova o policajcima. Možda ćete misliti isto ako zapravo ne obraćate pažnju na ono što se događa na velikom ekranu. Ili ćete možda u „Pokojnima“ prepoznati ono što taj film jest: novi američki klasik krimi žanra legendarnog Martina Scorsesea, čiji talent ovdje sjaji najjačim zrakama.“

Ovo oduševljenje uglednog filmskog kritičara Rolling Stonea Petera Traversa otprilike ocrtava raspoloženje njegovih kolega, ali i publike u vrijeme kad se Scorsese zadnji put okušao u žanru u kojem  se s „Dobrim momcima“ i „Casinom“ dokazao kao velemajstor. No za razliku od ova dva neupitna remek-djela, koja su ostarila izvrsno i vrijeme im samo ide na ruku na putu da postanu klasici američke kinematografije, s „Pokojnima“ stvari, s vremenskim odmakom, stoje malo drugačije. Nije to loše djelo, već solidno zanatski odrađen posao u kojem je Scorsese odigrao valjda na najsigurnije i najproračunatije u karijeri.

Opširnije...