- Detalji
-
Kategorija: Glazba
-
Objavljeno: Ponedjeljak, 01 Lipanj 2015 17:36
-
Piše: Željko Ljubobratović
Još je 20 - ak dana preostalo do jubilarnog 10. INmusic festivala i unatoč iznenadnom otkazu jednog od headlinera, Florence + The Machine, može se reći da za sada sve izgleda obećavajuće. Prošlogodišnji 9. INmusic festival imao je nekoliko sjajnih trenutaka poput fantastičnog nastupa Pixiesa, najboljeg od svih njihovih ikada odsviranih na ovim prostorima, bilo je i razočaranja poput mlitavih i pretihih The Black Keys, ali zapravo, bio je to trijumf njegova tvorca Zorana Marića.
Trenutak u kojemu je prvoga dana prošetao jarunskim festivalskim prostorom u društvu tada svemoćnog, nedodirljivog i zatvorom još neobilježenog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, odjevenog u tragikomično neprikladno ZET-ovsko plavo odijelo, bila je čista Marićeva pobjeda. Marić je, doduše, tada izgledao kao da bi se najradije rasprostro pod Bandićeve noge, ne bi li napokon ishodio taj nesretni trajni priključak za struju, kojega Grad godinama nije želio dati, ali za to nije bilo potrebe. Bandić je, vidjelo se, napokon shvatio ili su ga, što je vjerojatnije, napokon uvjerili da je ignoriranje takvog festivala glupo i kontraproduktivno.
Da se razumijemo, Milan Bandić duboko prezire i uopće ne razumije ovaj tip manifestacija. Ništa se tu njemu ne sviđa, ni ta vražja glazba, a još manje ti čudni ljudi. On dobro zna da među posjetiteljima festivala i takvom vrstom građana nema nikakvu potporu pa je stoga bez problema i sa zadovoljstvom svojedobno zavrnuo financijsku slavinu svim alternativnim kulturnim programima u gradu. Njemu i njegovima ti „čudaci“ idu na živce, ali gradske će vlasti bez obzira tko ubuduće vodio Zagreb, prestati ignorirati i potkopavati INmusic.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Glazba
-
Objavljeno: Nedjelja, 26 Travanj 2015 23:01
-
Piše: Željko Ljubobratović
Hodajući prema Laubi, novom i definitivno izvrsnom zagrebačkom koncertnom prostoru u kojemu je u subotu Let 3 predstavljao nekoliko novih pjesama i zajebanciju pod nazivom „Angela Merkel sere“, pala mi je na pamet pomalo bizarna činjenica o vlastitom životu. Ako isključim dvoje ili troje najbližih ljudi u životu Damir Martinović Mrle i njegovo čekićanje bas gitare s raznim bendovima i na raznim binama najdulja su konstanta u mom životu.
Sve je počelo prije nekih 36 godina s Termitima, za mene osobno i danas najvažnijim i najboljim bendom s ovih prostora ikada, i njihovim koncertima čiji je intenzitet i silinu rijetko tko kasnije nadmašio. Premda su za karakteristični zvuk Termita najvažnije bile Pepijeve orgulje i Ticina gitara, a za legende o bendu Kraljevo mahnitanje, svakome tko je vidio Termite uživo u kasnijoj najpoznatijoj i najboljoj postavi, vizualna je asocijacija upravo Mrle. Usput, on je tada prije 36 godina, uz nešto manje kila, izgledao više manje isto kao i danas.
Opširnije...
Savršen život ne postoji. Postoji li savršen zločin? To pitanje istražuje roman čija je glavna junakinja Rachel, žena koja svako jutro putuje vlakom na posao. Zna da će svaki dan vlak stati uvijek na istom semaforu, s pogledom na niz vrtova iza kuća. Jedna će joj kuća posebno zapeti za oko. Umislit će si da poznaje njezine stanare i nazvat će ih Jess i Jason. Njihov život – kako ga ona vidi – savršen je, za razliku od njezina koji se nakon razvoda počeo raspadati. A onda će se dogoditi nešto šokantno. Samo na minutu, prije nego što vlak krene dalje Rachel će shvatiti da život idilične obitelji nije tako savršen. Sve će se promijeniti, savršena će obitelj završiti na naslovnicama novina, a Rachel u njihovoj kući... “Djevojka u vlaku” jedan od najvećih hitova ove godine za koji je Stephen King napisao: “Stvarno nevjerojatno neizvjestan roman. Držao me budnim većim dijelom noći. Pripovjedačica ovisna o alkoholu jednostavno je savršena.”
