Dizajnirane_bebe_v.jpg

Roditelji bi se mogli odlučiti na pobačaj otkriju li da fetus ima predispozicije za ćelavost, upozoravaju stručnjaci

U budućnosti je neizbježno čitanje DNK iz fetusa, a tim tehnološki izazovnim pothvatom, koji izaziva niz etičkih dvojbi, bave se četiri američke kompanije: Verinata (Illumina Health), Ariosa, Ravgen i Natera.

Kompanija Verinata još je prije 2,5 godine lansirala test koji može detektirati Downov sindrom kod nerođenog djeteta na osnovi malog uzorka majčine krvi.

Primjena neinvazivnog krvnog testa za Downov sindrom mogla bi u kratkom vremenu potpuno otkloniti potrebu zaprovođenjem amniocenteze, invanzivnog testa koji povećava rizik od pobačaja. Slično kao što se iz majčina uzorka krvi može otkriti hoće li se beba roditi s Downovim sindromom, u budućnosti bi se moglaotkriti sklonost nizu bolesti još nerođenog djeteta. To se, ipak, neće dogoditi preko noći: naime, izdvajanje egzaktnog DNK fetusa iz majčine krvi zahtjevan je i skup posao, već u startu mnogo skuplji nego sekvenciranje genoma odrasle osobe koje neke američke biotehnološke kompanije nude po cijeni oko 10.000 dolara. - Sekvenciranje genoma nerođenog djeteta moglo bi otvoriti Pandorinu kutiju - rekao je Henry Greely, profesor bioetike na Stanfordu. – Kad imate cijelu sekvencu, možete znati hoće li nos biti pravilan, a kosa kovrdžava. Koliko će se roditelja odlučiti za pobačaj jer fetus ima predispoziciju za ćelavost? Ne mislim da će ih biti mnogo, ali vjerojatno više od nijednog - istaknuo je Greely.

Patent kompanije 23andMe opisuje tehnologiju koja će, na osnovi želja svojih klijenata, izračunati vjerojatne ishode genomskih kombinacija njihove sperme i jajnih stanica. Također, patent opisuje koje bi potencijalne reproduktivne kombinacije najvjerovatnije dovele do željene bebe. Među osobinama nabrojenim u aplikaciji patentirane tehnologije nalaze se visina, težina, boja kose, boja očiju, rizik oboljevanja od nekih oblika raka, srčanih mana, očekivano trajanje života itd. Iako se radi o tehnologiji primjenljivoj za “dizajniranje beba”, iz kompanije 23andMe poručuju da je neće koristiti u te svrhe. Tvrde da je taj patent povezan s kompanijinim ranijim izumom „Family Traits Inheritor Calculator“, svojevrsnim kalkulatorom za računanje nasljeđivanja genetskih osobina koji budućim roditeljima “nudi mogućnost otkrivanja osobina što ih dijete može naslijediti“.

- Kada smo podnijeli zahtjev za patent razmišljali smo o tome bi li se mogao koristiti u klinikama za umjetnu oplodnju, gdje se izbor donatora zasniva na fotografijama, obiteljskoj povijesti i nekim ograničenim genetskim testovima – izjavila je Catherine Afarian, glasnogovornica kompanije 23andMe.

Kalifornijska biotehnološka kompanija 23andMe već je patentirala novu tehnologiju koja će roditeljima omogućiti da biraju genetske osobine svojih beba. Američki zavod za patente odobrio je tehnologiju pod patentnim brojem 8543339 što je izazvalo žestoke etičke rasprave i u Americi i Europi. - Ni u jednom trenutku u tijeku preispitivanja zahtjeva Američki zavod za patente nije postavio pitanje je li prikladno patentirati tehnologiju koja omogućava dizajniranje budućih beba - upozorila je na kontroverzni patent skupina francuskih, nizozemskih i belgijskih bioetičara u časopisu Genetics in Medicine.

 

Različiti oblici selekcije embrija već su mogući pomoću preimplantacijske genetske dijagnostike (PGD) koja se koristi u nizu zemalja. Riječ je o postupku tijekom kojeg se embriji nakon umjetne oplodnje podvrgavaju genetskom testiranju na različite bolesti. Prva beba nakon postupka PGD-a rođena je u Londonu još 1989. godine, a takvo se testiranje najčešće koristi kod teških nasljednih bolesti poput Huntingtonove bolesti, cistične fibroze, mišićne distrofije i hemofilije. U siječnju 2009. u Velikoj Britaniji rođena je djevojčica koja je kao embrij bila podvrgnuta PGD-u kako bi se izbjeglo da se rodi s genom BRCA1 povezanim s nasljednim oblikom raka dojke.

No, znanost je posljednjih godina otišla još dalje. Tako je u srpnju 2013. godine, trideset pet godina nakon rođenja "prve bebe iz epruvete" Louise Brown (rođena 25. srpnja 1978. godine), javnosti predstavljen mali Amerikanac Connor Levy. On je prva beba čiji je cjelokupni genom skeniran zbog potencijalnih genetskih abnormalnosti dok je bio embrij.    OKVIR: Klinika za genetiku i umjetnu oplodnju u američkom Fairfaxu razvila je još prije dvadesetak godina tehniku MicroSort pomoću koje je moguće izabrati spol djeteta. Riječ je o metodi koja se zasniva na laserskom razdvajanju spermija koji nose X kromosom od onih koji nose Y kromosom. Nakon izbora spermija pristupa se umjetnoj oplodnji, a prva beba kojoj su roditelji izabrali spol, Jessica Collins rođena je 1997. godine. Danas se ta metoda koristi u desetak zemalja.