Najvece_zagonetke_V.jpg

Je li život došao iz svemira, zašto spavamo i jesmo li namjerno uništili naše rođake neandertalce, neke su od najvećih misterija živog svijeta. Evo što kažu znanstvenici

Kako je nastao život?

OK, zaboravite Nou, Arku i Darija Šimića. To se naprosto nije tako dogodilo. Prirodna selekcija objašnjava kako organizmi koji već postoje evoluiraju odgovarajući na promjene u okolišu. Ipak, Darwinova teorija ne govori o tome kako je nastao život na Zemlji. Neki istraživači podržavaju teoriju prema kojoj su život na naš planet iz svemira donijeli asteroidi i kometi na kojima su bili primitivni oblici života, bakterije i mikrobi.

Ipak, veći dio znanstvenika podržava teoriju da su oceani bili primordijalna juha u kojoj je rođen život. Ta je teorija dobila eksperimentalno uporište još 1953. godine kada su američki znanstvenici Stanley Miller i Harold Urey u laboratoriju pokazali da su osnovni kemijski elementi života, poput aminokiselina, mogli nastati u uvjetima koji su na Zemlji vladali prije tri, četiri milijuna godina.

Zašto spavamo?

Poznato je da na spavanje odlazi trećina čovjekova života. No, spavanje je biološka potreba ne samo ljudi nego i životinja. Eksperimenti na laboratorijskim životinjama pokazuju da lišene sna umiru prije nego kada ih se izgladnjuje. Nikome, međutim, nije u potpunosti jasno zašto spavamo. Izvjesno je da san odmara tijelo. Ipak, tijelo odmoriti  možemo i gledajući televiziju.

Većina znanstvenika danas smatra da spavamo jer se naš mozak mora odmoriti, a jedan od dokaza jest i to da biljke, koje nemaju mozak, ne spavaju. No, problem s ovom teorijom jest spoznaja da četvrtina vremena tijekom spavanja odlazi na REM fazu, praćenu brzim, kružnim pokretima očiju. Tijekom te faze mozak je vrlo aktivan i čovjek najčešće sanja, pa neki znanstvenici smatraju da REM faza igra važnu ulogu u konoslidaciji memorije.

Kako se razvio ljudski jezik?

Mnoge životinje stvaraju zvukove od kojih neki služe za razmjenu informacija. Vukovi, kitovi i dupini samo su neke od njih. No, po svojoj kompleksnosti, jezik je jedinstvena sposobnost koju imaju samo ljudi. Slavni Noam Chomsky, lingvist s Massachusetts Institute of Technology (MIT), i gotovo jednako poznati Steven Pinker, eksperimentalni psiholog sa Sveučilišta Harvard, tvrde da je jezična sposobnost genetski uvjetovana.

Pinker smatra da se jezik pojavio prije 200.000 godina kao neposredan proizvod prirodne selekcije i da se razvio zato što ljudima daje prednost na tržištu reprodukcije. Ljudi koji su bili vještiji komunikatori lakše su bježali od predatora, što im je povećavalo šanse za opstanak dovoljno dugo dok ne dobiju potomstvo i tako svoje gene prenesu na drugi naraštaj. Drugi znanstvenici smatraju da je naš govor posljedica drugih ljudskih sposobnosti poput planiranja, pamćenja i logike.

Zašto su nestali neandertalci?

Neandertalci su živjeli na ograničenom području od Atlantika do Uzbekistana i od sjeverne Europe do Bliskog istoka od prije otprilike 300.000 do prije oko 30.000 godina. Znanstvenici već desetljećima pokušavaju otkriti zašto su zapravo izumrli. Mnogi znanstvenici smatraju da su neandertalci izumrli od posljedica klimatskih promjena. Neki njihov nestanak pripisuju kroničnim bolestima, naglašavajući da neandertalske kosti, uključujući i one nađene u okolici Krapine, nose znakove artritisa i niza drugih oboljenja. Ima i znanstvenika koji smatraju da su neandertalci bili žrtve "genocida", tj. da su ih moderni ljudi sistematski uništavali jer su u njima vidjeli svoje protivnike. No, sve više znanstvenika smatra da su moderni ljudi istisnuli neandertalce jer su imali efikasniji ekonomski sustav, u kojem je postojala podjela rada, odnosno muškarci su bili lovci, a žene i djeca su skupljali plodove. 

Je li čovjekova evolucija završila?

Prije nekoliko godina objavljeno je istraživanje koje  ukazuje da se u zadnjih 60.000 godina, otkad je Homo sapiens iz Afrike krenuo u osvajanje planeta, evolucija jako ubrzala. U zadnjih pet do 10 tisuća godina, kad je poljoprivreda mogla hraniti velika društva, brzina evolucijskih promjena narasla je više od 100 puta, tvrdi antropolog John Hawks sa Sveučilišta Wisconsin-Madison, koji je vodio studiju.
Slavni engleski genetičar Steve Jones tvrdi, pak, da je ljudska evolucija u razvijenom svijetu završila jer njene pokretačke snage, poput prirodne selekcije, genetskih mutacija i nasumičnih promjena, više ne igraju ulogu u našim životima. Neki, pak, kažu da će se u budućnosti razviti dvije vrste ljudi, nalik scenariju iz znanstvenofantastičnog romana H.G. Wellsa “Vremenski stroj”.