BALI U ŠOKU: Zašto je razvod Elizabeth Gilbert toliko pogodio Ubud i bacio u očaj dokone zapadnjakinje?

Opširnije...

Razvodi se Elizabeth Gilbert. Ime vam zvuči poznato ili vam ne znači baš ništa? Hrvatsku ova vijest vjerojatno uopće ne dira, ali na Baliju, točnije u Ubudu, odjeknula je poput bombe.

Elizabeth je spisateljica koja je napisala knjigu “Eat, Pray, Love” ili “Jedi, Moli, Voli” koja je 2006. postala svjetski bestseler i ultimativni vodič za single djevojke u potrazi za samom sobom i odgovorima koji na kraju vode - do ljubavi naravno.

Elizabeth je opisala kako je nakon bolnog razvoda željela pronaći tko je zapravo ona sama. Pa je prvo je probala sva ta divna jela u Italiji, bila u ashramu u Indiji i meditirala, da bi na kraju završila na Baliju gdje je imala redovne razgovore sa ovdašnjim duhovnim terapeutom - balijanom - što je na kraju dovelo da se dobro osjeća u svojoj koži i pronađe čovjeka svog života. Brazilca od kojeg se sad - rastaje.

Opširnije...

ČUTURINA ANALIZA NBA: Da, Durant bi morao uz Curryja uzeti naslov, ali zdrav razum i logika ne stanuju u NBA

Opširnije...

Kad netko do 28. godine života zaradi stotinu i pet milijuna dolara, kao što ih je zaradio Kevin Durant u Oklahoma Cityju, pa onda promijeni organizaciju i priključi se najboljoj momčadi NBA u protekle dvije sezone – Golden State Warriorsima – za taj potez postoji samo jedan jedini razlog: želja da se osvoji prsten pobjednika. Uzalud je tu tražiti zdrav razum i logiku, američki sport je jednostavno takav – svatko želi biti pobjednik i kao pobjednik otići u povijest. Bez obzira na količinu zarađenog novca.

Jednog dana, kad se Durant oprosti od aktivnog igranja, imat će taj prsten – mislim, najvjerojatnije će ga imati, bilo bi suludo da ga ne osvoji već iduće sezone – u džepu. Imat će ga sigurno, sto posto, ako se pravila igre promijene, pa se uvede košarka s dvije lopte, specijalno zbog Warriorsa… Mnogi veličanstveni igrači prsten nisu uspjeli osvojiti, recimo Charles Barkley, recimo Karl Malone, recimo Pat Ewing, recimo Allen Iverson

Da, neobično je kad igrač oko kojeg se slaže momčad, igrač s najvećim ugovorom, najveća zvijezda, ona tip kojeg Amerikanci zovu 'franchize player', mijenja sredinu; Magica će uvijek identificirati s Lakersima, Birda s Celticsima, Jordana s Bullsima (iako je u pozne dane igrao i za Washington), pa Kobea s Lakersima, ali nije Durant jedini slučaj 'izdaje' matične sredine.

Opširnije...

SPAŠAVANJE HRVATSKE: Kurikularna reforma zadnja je crta obrane od zatucanih mračnjaka i opće kretenizacije društva

Opširnije...

Autora one legendarne kineske kletve koja otprilike glasi „dao ti Bog da živiš u zanimljiva vremena“ trebalo bi nekako uskrsnuti pa mu dati da proživi ovaj sumrak pameti kakav je obilježio prvih 100 i kusur dana ove nekompetentne, posvađane i sada već izvjesno raspadajuće hrvatske vlade pa da se od očaja odmah ubije, iskopa si oko ili se da lobotomizirati kada shvati koliko su u njegovo vrijeme uzroci i uzročnici problema bili normalniji nego danas u Hrvatskoj.

Sve boleštine, ratovi i prirodne katastrofe toga doba, naime, izgledaju smislenije i za zdravi razum manje pogubno od jednog dana s Ilčićem, Markićkom, Batarelom, Hasanbegovićem, Karamarkom, Reinerom, Petrovom, Oreškovićem, Tepešom, Čorićem, Šustarom pa onim Zdravkom Mamićem katoličke crkve, vječno našušurenim biskupom Košićem ili nekontroliranim fra Prcelom. Niz može ići unedogled, a ovakvu reprezentaciju odnosno nightmare team teško danas može sastaviti itko u svijetu.

Istina je da dolaskom na vlast te ekipe fanatičnih opsjenara, prodavača magle i nekompetentnih anonimaca umočenih u kojekakve moralno i zakonski suspektne akrobacije koje samo čudo može spasiti od raspada nitko nije mogao očekivati ništa dobro, ali ovakav devastirajući cunami neznanja, primitivizma, zatucanog vjerskog fanatizma i pokušaj genocida zdravog razuma i dobrog ukusa ipak se nije mogao predvidjeti. Barem ne u 21. stoljeću, odnosno u bilo koje doba nakon što su renesansa i humanizam dokinuli praksu spaljivanja vještica, ubijanja neistomišljenika i slične popularne crkvene običaje.

Opširnije...

BREXIT OČIMA IMIGRANTICE: Život između masovnih izljeva mržnje i isprika depresivnih engleskih prijatelja

Opširnije...

Naravno da stvari nisu tako jednostavne, ali u najdubljoj srži britanski "We want our country back" i strah od imigranata doveli su nas do današnjeg dana. Bilo je dovoljno depresivno raditi u redakciji te noći i gledati kako je svaka pobjeda Remain tabora zamućena premalom premoći i kako središnja i sjeverna Engleska srčano i nadmoćno glasaju za izlazak. Ali, dolazak kući mi je slomio srce. Moj 17-godišnjak, rođen i odrastao u Londonu, u prolazu mi je samo tmurno dobacio "Nismo dobrodošli ovdje".

Popodne je postalo jasno da je njegov osjećaj sigurnosti i pripadnosti nepovratno potresen. Broj tweetova koji prepričavaju glasno izgovoreni rasizam i izljeve mržnje i agresije, s kojim se od objave rezultata suočavaju imigranti svih boja i nacija, oslikava jednu novu britansku stvarnost - stvarnost u kojoj je, tako slično hrvatskoj desničarskoj kulturnoj revoluciji, duh pušten iz boce i veliko je pitanje tko će ga i kako vratiti nazad, i tko će sve u tom divljanju niskih strasti nastradati.   

Opširnije...

ČUTURIN GLAZBENI TRIP: Kako sam napokon upoznao Borisa Belea iz legendarnih Buldožera i ostao impresioniran

Opširnije...

Zoran Čutura preuzeo je u ime Zorana Predina plaketu Croatia Recordsa Lačnom Franzu i tamo napokon uspio upoznati jednog od svojih glazbenih heroja

Nema tome dugo da sam upoznao Zorana Predina, slovenskog kantautora, rokera, pjesnika. O njemu ćemo nekom drugom prilikom – možda – a sad će nas samo odvesti do onoga o čemu želim pisati. Kategorija 'nema tome dugo' u životu koji traje 54 godine nije tjedan dana, nego nekih desetak godina. I nije to loš 'štiklec', to naše upoznavanje. Kad se u Zagrebu nije igrala dobra košarka, igrala se u Ljubljani i mi nekadašnji košarkaški novinari iz Zagreba redovito smo visili u Tivoliju (Stožica tad još nije bilo).

U tom je društvu bila i kolegica – tada iz VjesnikaIva, koja je stalno uzdisala za Predinom, a koji je pak bio inventar na svim utakmicama Olimpije, i to sjedeći u prvom redu uz parket. Dok nije pripalio suca - ali to je već druga, zapravo treća, priča – učinivši ono što smo svi mi bliski sportu željeli učiniti, ali se nismo usudili. Dakle, kad sam to uzdisanje 'baš je zgodan, a kakve samo pjesme piše…!' čuo po sedmi ili deseti put, dojadilo mi je, uzeo sam Ivu za ruku, i ravno preko terena sam je doveo do Predina, 'ispričavam se, blabla, ja sam taj-i-taj, biste li bili ljubazni upoznati se i fotografirati s mojom kolegicom koja obožava vaš lik i djelo?'

Opširnije...

BREXIT ILI OSTANAK INSAJDERSKIM OČIMA: Panični strah od imigranata gura Britaniju van iz Europske unije

Opširnije...

Britanci su bliži izlasku iz EU, a izađu li, možda će primijetiti da im je željeznica u francuskim i njemačkim, glavne novine u australskim, nekretnine u azijskim, a nogometni klubovi u ruskim, tajlandskim i američkim rukama

Britanski fakultet sa svjetskom reputacijom, London School of Economics, proučio je nedavno ponašanje glasača tijekom nedavnih izbora i referenduma u 25 država. U njemu ne spominju što se, dovraga, dogodilo s hrvatskim biračima prije nekoliko mjeseci, ali otkrivaju zanimljiv podatak da se glasači ponašaju znatno nepredvidljivije prilikom glasanja na referendumu nego na izborima.

Onih koji stav zauzmu u posljednji trenutak ili tek tada uopće odluče kako će glasati – više je na referendumima i stoga su njihovi rezultati znatno nesigurniji. Dodamo li tome da su referendumska glasanja manje povezana s tradicionalnom stranačkom odanošću – jasno je zašto se ovih dana vodi nemila bitka za svaki britanski glas.

Opširnije...

INTERVJU, JELENA SOKIĆ, SLIKARICA: U Hrvatskoj na slikarstvu svi zarađuju lakše od umjetnika

Opširnije...

U „Greti“, kultnoj zagrebačkoj galeriji pored Britanskog trga, krajem prošlog mjeseca predstavila se svojom vrlo intrigantnom izložbom vizualna umjetnica i slikarica Jelena Sokić. Rođena 1980. u Splitu, seli se 1998. u Ljubljanu, gdje 2005. upisuje Likovnu akademiju. Nakon Ljubljane, godinu dana provodi u Milanu na studentskoj razmjeni Erasmus te se vraća u rodni Split na četiri godine, a od lani živi u Zagrebu. Ovo joj je prva zagrebačka izložba, a prethodne je imala, logično, u Ljubljani i u Splitu.

Sasvim zasluženo dobila je priliku izlagati u "Greti", jer dok je u ranijim fazama bila sklona uglavnom (ili ponajviše) nadrealizmu, u zadnje vrijeme kvalitativno izuzetno puno napreduje, a podosta se mijenja i stilski, tako da bismo ovo što ona danas radi, i čime se predstavlja zagrebačkoj publici, mogli okarakterizirati kao jedan vrlo originalan i osebujan magični realizam, ali s izrazito jakim autorskim pečatom.

Okosnica izložbe su četiri golema ulja na platnu koja i šarmom i kvalitetom osvajaju na prvu te istodobno uvlače u svoj svijet i djeluju očaravajuće i omamljujuće svojim bogatstvom, sugestivnošću i ljepotom.

Osim što govore bojom, Jelenina platna progovaraju i simbolikom, kao i oniričkom, iracionalnom atmosferom. Radove odlikuje izrazita figurativnost i spomenuti bogati kolorizam, uronjen u iskustva neoekspresionizma i transavangarde, s jedne, i metafizičkog slikarstva s druge strane. Istovremeno, njezini veliki formati su izuzetno komunikativni, i pored toga što su jasni i realistični motivi kod nje isprepleteni s jednom halucinogenom, mističko-metafizičkom dimenzijom.

Opširnije...

SPAŠAVANJE HRVATSKE 2: Pad ove očajne vlade usporit će kretenizaciju, ali za spas će donijeti samo izbori

Opširnije...

Rušenjem Tihomira Oreškovića u Saboru, a samim time i njegove Vlade, te neuspjehom HDZ-a da taj svoj jad presloži i produži agoniju, napokon se nazire kraj jednoj od najstrašnijih epizoda u povijesti Hrvatske. Istina je, nepravedno bi bilo reći da je ova tuga, jad i sramota koja se naziva Domoljubna koalicija, zajedno sa svojim biračima, prva koja je došla na ideju izvoditi nevjerojatne eksperimente i ludosti koje graniče s potpunom sumrakom pameti, koje su od prve sekunde osuđene da postanu epski promašaji, opasni za sve koji imaju nesreću to proživljavati. Bilo je toga oduvijek i to u svim područjima života.

Opširnije...

HRVATSKI JURIŠ UNAZAD: Čistke, klerikalizacija i višak lošeg ukusa jedini su program ove vlasti

Opširnije...

Premda od ove ekipe opsjenara, častohlepnih provincijskih amatera te vjerskih i ideoloških fanatika koji su se dočepali vlasti u Hrvatskoj nitko pametan nije ni na trenutak imao razloga očekivati puno dobrog i korisnog, njihova zastrašujuća razina nekompetencije u kombinaciji s bahatošću, primitivizmom, neutaživim osvetničkim nagonom, nedostatkom socijalne inteligencije, ali i osnovnog kućnog odgoja, koja se neumorno ponavlja i doslovno svakoga dana nadograđuje, ipak je iznad svih očekivanja.

Ta pompozno najavljena „vlada stručnjaka“ koja je, ispostavilo se, tek mukom sastavljena skupina aferama opterećenih anonimaca, što se, nastojeći zapišati što veći teritorij i zgrabiti što veće ovlasti, čak i međusobno ne podnose, nije, gle čuda, ni pipnula u reforme, a i proračun je uglavnom prepisala od prethodnika uz znakovito rezanje u obrazovanju i znanosti te socijali.

Ne čudi da je najava „reformi“ u zdravstvu, što bi je trebao provesti ministar kojeg su zbog lošeg rada smijenili s mjesta ravnatelja zadarske bolnice, zabrinula mnoge, a nije impresionirala nikoga, kao što ne čudi ni napad na znanost i obrazovanje budući da je vlada dobrim dijelom sastavljena od vjerskih fanatika kojima znanost ionako nije najvažnija stvar na svijetu. Pravo obrazovanje, zna se, megadomoljub stječe na vjeronauku, od svoje babe uz ognjište i od sebi sličnima u birtiji ili kladionici.

Opširnije...

REZIME DVIJE VELIKE IZLOŽBE BORISA BUĆANA: Svježina i vedra atmosfera „Mrežnice" i genijalnost kultnih plakata

Opširnije...

Boris Bućan hrvatski je slikar i grafički dizajner, rođen u Zagrebu 1947. Završio je zagrebačku Školu primijenjene umjetnosti, a diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1972. godine. Potkraj 1960-ih i početkom 1970-ih realizirao je više intervencija u gradskim prostorima (Pikturalna petlja, 1968; Akcija Total, 1971) te zapažena djela u području konceptualne i medijske umjetnosti (Bucan Art, 1973; Museum Palmolive, 1974). Od studentskih dana radi plakate, dok 1980-ih prelazi na velike dimenzije s kojima postiže europski, a nije pretjerano reći i svjetski uspjeh. Devedesetih se okreće slikarstvu.

Rijetko koji suvremeni slikar ima u svom djelu tako bogatu ikonografiju kao Boris Bućan. On slika ono što vidi u svakidašnjici: prolazeći ulicom, promatrajući ljude, izloge i predmete ili dok sjedi uz kavu u susjedstvu svog ateliera, na Britanskom trgu u Zagrebu. I tu na tržnici promatra svijet oko sebe, reći će u predgovoru knjižici posvećenoj izložbi „Kad sam se družio s golubovima“ B. Bućana, naša istaknuta povjesničarka umjetnosti Vera Horvat Pintarić.

Opširnije...

KOMADINA KOD STANKOVIĆA: Preuzme li taj čovjek SDP, nitko ih neće spasiti od propasti

Opširnije...

Već uobičajeni hrvatski medijski radni dan pod egidom „pomažemo vlasti, prijateljima i neprijateljima naših neprijatelja“ kojega je u nedjelju tako lijepo i udvornički, kako to nitko od mainstream medija ne zna, započeo Jutarnji list velikodušnim ustupanjem prostora za veličanje lika i djela Vase i Hase, nastavio je Aleksandar Stanković ugostivši Zlatka Komadinu, Milanovićeva protukandidata na izborima za čelnika SDP-a, pa mu u „Nedjeljom u 2“ dao priliku da lagodno i bez neugodnih prepreka i stresa dokaže da je baš on taj koji zaslužuje preuzeti najjaču oporbenu stranku u Hrvata.

I dok je Jutarnji svoju PR zadaću u korist HDZ-a i njegovih, blago rečeno, moralno suspektnih kadrova odradio besprijekorno, Stankovićev se trud da učini uslugu protivniku svojeg najomraženijeg političara i pogura ga prema pobjedi pretvorio u potpuni debakl.

Komadinino gostovanje, naime, bilo je jedno od apsolutno najbesmislenijih, sadržajno najpraznijih i ukupno gledajući najdosadnijih sat vremena ikada na ikojoj televiziji, jer doista je teško sjetiti se kada je nekome uspjelo ne reći baš ništa konkretno u punih 60 minuta, a nije da je konkurencija slaba.

Opširnije...